U HRVATSKOJ se 2001. rastavilo oko četiri i pol tisuće brakova, što je za gotovo šest posto više nego godinu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Usporedba pokazuje da se broj sklopljenih brakova u zadnja četiri desetljeća osjetno smanjuje, dok se u ukupnom broju brakova povećava udio razvoda.

Jedna od manjih iznimki je 2001. tijekom koje je sklopljeno 59 brakova više nego godinu prije (22.076). No, i broj rastava se povećao za 251 u odnosu na prethodnu godinu. Rastavljenih brakova bilo je 4.670 (5,7 posto više).

Najviše se bračnih parova 2001. rastavilo između 10. i 14. godine trajanja braka, a odmah iza njih su oni s 15 do 19 godina bračnog staža. Godinu dana i kraće trajalo je 4,4 posto brakova.

Najviše supružnika razvodi se u dobi između 30. i 39. godine života, a slijede ih oni između 40 i 49 godina. Po broju razvoda prednjači Zagreb (1.131), a slijedi ga Osječko-baranjska županija sa 401. Najmanje ih je u Ličko-senjskoj županiji (28), te Krapinsko-zagorskoj (55).

Usporedba podataka od šezdesetih godina prošloga stoljeća do 2001. pokazuje povećanje udjela razvoda u ukupnom broju brakova te smanjenje broja sklopljenih brakova.

Tako je, primjerice, prosječni broj sklopljenih brakova u razdoblju od 1991. do 2001. pao za oko 35 posto u odnosu na razdoblje od 1961. do 1971..

Tijekom 1980. bilo je 33.310 sklopljenih brakova, što je za 51,3 posto više nego 20 godina kasnije. Na tisuću sklopljenih brakova 1967. bilo je 135 razvedenih, a 2001. čak 211 razvoda.

Udio rastavljenih u ukupnom broju brakova iznosio je 18,3 posto u razdoblju od 1985. do 1989., a između 1990. i 1994. godine 19,6 posto. Neposredno iza Domovinskoga rata, od 1995. do 1999., udio razvoda smanjio se na 16 posto, da bi 2000. dosegao 20,4 posto.

U drugoj polovici devedesetih broj rastava bio je manji i u odnosu na prijeratno razdoblje, ali se 2000. ponovno nastavila tendencija povećanja udjela rastava u broju sklopljenih brakova.