23.20.193.33 US
 

UOČI SUMMITA EU-A: POZITIVNI SIGNALI ZA EUROPSKI USTAV

Piše:
srijeda, 24.3.2004. 11:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Europski ustav, borba protiv terorizma i gospodarski razvoj, glavne su teme o kojima će raspravljati šefovi država ili vlada zemalja članica Europske unije u četvrtak i petak na summitu u Bruxellesu.

Irsko predsjedništvo EU-a podnijet će izviješće Europskom vijeću (šefovi država ili vlada EU) o sadašnjim stajalištima članica o ustavu i predložiti izlaz iz zastoja u radu na tom dokumentu. Rasprava o ustavu održat će se odmah nakon prvog radnog sastanka summita na radnoj večeri, na kojoj se može očekivati i odluka o nastavku rada na tom dokumentu kako bi ga se moglo usvojiti do kraja irskog predsjedanja.

Nakon neuspjelog pokušaja usuglašavanja prvog europskog ustava u drugoj polovici prošle godine pod talijanskim predsjedanjem, Irska, koja je preuzela rotirajuće predsjedništvo 1. siječnja, krenula je u konzultacije s europskim partnerima kako bi provjerila postoji li spremnost da se završi posao na tom dokumentu, koji treba omogućiti efikasno funkcioniranje unije nakon proširenja na deset novih članica 1. svibnja ove godine.

Napori irskog predsjedništva da se dobije suglasnost za nastavak rada na ustavu, vođeni podalje od očiju javnosti, dobili su novi zamah nakon promjene vlade u Španjolskoj, koja je uz Poljsku bila proglašena glavnim krivcem za neuspjeh summita u prosincu prošle godine, kada je bilo predviđeno usvajanje ustava.

Glavni kamen spoticanja je sustav odlučivanja u Vijeću Europske unije. Konvencija o budućnosti Europe, tijela kojeg su činili predstavnici sadašnjih i budućih zemalja članica, predstavnici Europskog parlamenta, Europske komisije i nevladinih organizacija, izradila je prijedlog ustava, na temelju kojeg je trebao biti donesen konačan tekst. Prema tom prijedlogu, komplicirani način odlučivanja u Vijeću predviđen Sporazumom iz Nice, treba se zamijeniti jednostavnijim sustavom dvostruke većine. U pitanjima o kojima se odlučuje kvalificiranom većinom, odluka bi bila donesena ako za nju glasa 50 posto država članica, koje predstavljaju najmanje 60 posto ukupnog stanovništva EU-a. Takav prijedlog nije bio prihvatljiv Španjolskoj i Poljskoj, jer bi njihov utjecaj na donošenje odluka znatno izgubio na težini. Prema Sporazumu iz Nice, Španjolska i Poljska dobile su po 27 glasova, dok je Njemačka, čije je stanovništvo brojnije nego u obje zemlje zajedno, dobila samo 29 glasova.

Novoizabrana socijalistička vlada u Španjolskoj na čelu s Jose Luisom Rodriguezom Zapaterom najavila je da će podržati ubrzani rad na ustavu.

Prema svemu sudeći, irsko će predsjedništvo predložiti kompromis, prema kojem bi se zadržalo načelo dvostruke većine, ali bi se promijenili brojčani odnosi. Jedna od mogućnosti jest da će za donošenje odluke trebati glasovi 55 posto zemalja članica, koje predstavljaju 55 posto ukupnog stanovništva Unije.

Prema toj računici, tri najveće zemlje Njemačka, Francuska i Velika Britanija, koje imaju 44 posto od ukupnog stanovništva Unije, ne bi mogle blokirati donošenje odluka, čega su pribojavaju manje članice.

Omjer 55:55 podržala je i Njemačka, a francuski predsjednik Jacques Chirac izrazio je nakon razgovora s irskim premijerom Bertiem Ahernom početkom ovoga tjedna "odlučnost da će učiniti sve da se dogovor o ustavu postigne do summita EU-a 17. i 18. lipnja".

"Danas mislimo da je moguće postići dogovor do toga datuma", rekao je Chirac.

Nakon promjene vlade u Španjolskoj i pozitivnih znakova iz Berlina i Pariza, Poljska je također signalizirala da želi izbjeći izolaciju oko pitanja europskog ustava. "Moramo pronaći rješenje koje neće voditi do takve izolacije", rekao je poljski premijer Leszek Miller, a predsjednik Alexander Kwasniewski je rekao da načelo dvostruke većine prema irskom prijedlogu brojčanog omjera 55:55 predstavlja "važnu i interesantnu ideju".

Nakon terorističkih atentata 11. ožujka u Madridu, borba protiv terorizma nametnula se kao nezaobilazna tema summita. Posljednjih dana održano je nekoliko sastanaka policijskih i obavještajnih dužnosnika zemalja članica te ministara unutarnjih i vanjskih poslova.

Ministri vanjskih poslova EU-a pripremili su na sastanku u ponedjeljak nacrt deklaracije o protuterorističkim mjerama, koju na summitu treba usvojiti Europsko vijeće. Većina zemalja članica slaže se da se 30. lipnja postavi kao rok do kada trebaju biti implementirane mjere dogovorene nakon napada na New York 11. rujna 2001. Riječ je o europskom uhidbenom nalogu, stvaranju zajedničkih istražnih ekipa, poboljšanju policijske i pravosudne suradnje između zemalja članica, zamrzavanju imovine terorističkih organizacija, mjerama za sprečavanje pranja novca itd.

Njemačka je izrazila rezerve u pogledu krajnjeg roka za provedbu tih mjera jer njezin federalni ustroj usporava donošenje odluka.

Čelnici EU-a trebali bi potvrditi i dogovor na ministarskoj razini o imenovanju posebnog koordinatora za borbu protiv terorizma. Posebni koordinator za sigurnost djelovao bi pod okriljem Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane.

U nacrtu deklaracije ističe se da je borba protiv terorizma "ključni element političkog dijaloga" između EU-a i trećih zemalja. One zemlje za koje se ocijeni da ne rade dovoljno na borbi protiv terorizma mogle bi ostati bez pomoći EU-a i pretrpjeti štetu u trgovini s njom.

Očekuje se također da će čelnici EU potpisati Deklaraciju solidarnosti, u kojoj će se sve članice obvezati na pružanje vojne i druge pomoći bilo kojoj zemlji članici pogođenoj terorističkim napadom.

Proljetni summiti EU-a uobičajeno su u prvom redu namijenjeni gospodarskom razvoju, odnosno provedbi Lisabonske strategije, što je ovaj put zbog nedavnih događaja palo u drugi plan. Očekuje se da će čelnici EU-a dati novi poticaj za ispunjavanje ciljeva iz Lisabonske strategije, koja je zacrtala da europsko gospodarstvo zasnovano na znanju i novim tehnologijama treba postati najmoćnije na svijetu do 2010. godine.

Piše: Slavko Vukadin

(Hina) xsv ysd

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije