54.156.37.174 US
 

Uprava Croatia Airlines otpustila direktore i uštedjela 30 milijuna eura: "Nema ništa od prodaje"

Piše: Martina Pauček Šljivak
ponedjeljak, 18.7.2016. 21:00
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index, FAH

CROATIA Airlines prošlog je tjedna zabilježila milijuntog putnika u ovoj godini što je najranije u povijesti tvrtke. Ovaj nekad dugogodišnji državni gubitaš, posljednjih nekoliko godina uspio se izvući pa zadnje tri godine posluju u plusu. U zadnje tri i pol godine troškove poslovanja srezali su za 30 milijuna eura, smanjili menadžment i povećali produktivnost zaposlenih.

Iako Vlada već godinama spominje privatizaciju hrvatskog nacionalnog prijevoznika, čini se kako od toga, zasad, nema ništa.

O svemu tome porazgovarali smo s predsjednikom Uprave Croatia Airlinesa Krešimirom Kučkom i članom Uprave Zlatkom Šircom.

Milijunti putnik stigao je najranije dosad, kako to komentirate?

Krešimir Kučko: "Ovogodišnji rekord po broju putnika došao je kao rezultat pozitivnog trenda u poslovanju te širenja mreže letova i otvaranja novih linija. U svibnju smo Zagreb izravnim letovima povezali s Lisabonom, Milanom, Pragom i Sankt Peterburgom. Te linije prije nismo imali. A da bi ih mogli otvoriti, morali smo prvo uspješno završiti program restrukturiranja. Do kraja godine očekujemo 6 posto više putnika nego lani".

Što ste postigli restrukturiranjem?

Krešimir Kučko: "Program restrukturiranja je uključivao brojne rezove. Srezali smo mnogobrojnu administraciju, ukinuli menadžerske ugovore, povećali godišnji nalet pilota i kabinskog osoblja kao i produktivnost ostalih radnika.

Za vrijeme prethodnih uprava tvrtka je imala 6 potpredsjednika Uprave i 25 direktora sektora. To su sve bile ogromne plaće koje su značajno opteretile budžet tvrtke. Otkako smo došli na čelo CA, prvo smo restrukturiranjem srezali taj broj. Sad nas je u Upravi dvoje, ja kao predsjednik i Zlatko kao član. Nemamo nikakve potpredsjednike i smanjili smo broj direktora s 25 na 11".

Koliko ste uštedjeli?

Krešimir Kučko: "Za tri i pol godine troškove poslovanja srezali smo za 30-ak milijuna eura. U cateringu smo javnom nabavom uštedjeli 40 milijuna kuna u četiri godine, odnosno po 10 milijuna kuna godišnje.

Zlatko Širac: "Javnom nabavom smo dosta uštedjeli. Iako smo oslobođeni javne nabave, interno ju primjenjujemo gdje god je moguće. Upravo je ona prvi stup uspjeha kompanije koji ju je izvukao iz gubitaka, a drugi stup je restrukturiranje i povećanje produktivnosti zaposlenika".

Kako to mislite povećanje produktivnosti? Je li bilo otkaza?

Zlatko Širac: "Podigli smo produktivnost radnika. Ponajviše pilota i kabinskog osoblja te mehaničara. Naime, promjenama u Kolektivnom ugovoru omogućili smo njihovo bolje iskorištenje, pogotovo ljeti. Kod pilota je godišnje dozvoljeno maksimalno 900 sati letenja. Prosjek u CA je bio 490 sati. Sad smo digli to na 750 sati i time značajno podignuli produktivnost naših najskupljih ljudskih resursa. Slično je napravljeno i sa kabinskim osobljem, a u sektoru održavanja zrakoplova smo povećali kapacitete. Smanjili smo broj stalno zaposlenih radnika te uveli sezonsko zapošljavanje pomoćne radne snage što je iziskivalo kompletnu reorganizaciju rada i prilagodbu procesa".

Croatia Airlines je počela zarađivati i na školovanju, na koji način?

Zlatko Širac: "Uveli smo komercijalno školovanje. S tim smo krenuli 2014. kod pilota, a 2015. kod mehaničara.

Piloti koji završe osnovnu pilotsku školu radno tržišno nisu atraktivni jer im nedostaje ovlaštenje za konkretni tip zrakoplova i odgovarajuće iskustvo linijskog letenja. Ovim smo školovanjem napravili glavnu promjenu u odnosu na prije. Prijašnja praksa CA bila je da kompanija zaposli pilota i zatim ga školuje o vlastitom trošku.

Zatim bi pilot za kojeg bi platili tolike novce kod nas skupio određeno iskustvo i potom otišao raditi za veće kompanije, a mi bi opet morali plaćati školovanje novih pilota. Tako samo bili u situaciji da obučimo i školujemo pilote za druge i to na naš trošak. Sad smo priču okrenuli.

Isto tako smo uveli i sezonsko zapošljavanje pilota prema potrebama reda letenja. Sad u stalnom radnom odnosu imamo samo pilote koji nam trebaju za zimski red letenja, a ljeti dodatno još zapošljavamo pilote na određeno prema potrebama ljetnog reda letenja.

Isti koncept smo uveli i za aviomehaničare. Taj kadar kvalitetno obučimo i naučimo raditi u stvarnom okruženju CA. Tako su nakon završenog školovanja koje traje tri godine, odmah spremni samostalno raditi. Nakon školovanja stječu licencu koja je međunarodno priznata i mogu samostalno raditi".

Ima li interesa?

Zlatko Širac: "Interes za ovu godinu je jako velik pa očekujemo popunjavanje maksimalnog kapaciteta škole koji iznosi dvije grupe po 15-ak studenata, što kompaniji također donosi prihod. A još jedan od stupova koji nam je omogućio izvlačenje od višemilijunskih gubitaka je jačanje usluge održavanja zrakoplova za druge aviokompanije".

Kojim aviokompanijama održavate zrakoplove? Može li CA bolje razviti posao u tom segmentu poslovanja?

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Zlatko Širac: "Od 2004. održavamo Lufthansine avione koji kod nas rade svake dvije godine veliki servis. Sad smo podigli razinu usluge i pružamo još veći i kompleksniji remont zrakoplova (6-to godišnji pregled ili tzv. “D-check”). S tim smo startali 2013. Povećali smo opseg radova i kapacitet. Sagradili smo treći hangar pa paralelno radimo servise na tri aviona. Naši klijenti su Thomas Cook, Lufthansa, Fly Nikki, Air Berlin, TAP Portugal, Danish Air Transport i drugi. S tim da tijekom ljeta pružamo usluge linijskog održavanja brojnim aviokompanijama na svim aerodromima na kojima imamo svoje tehničko osoblje. Ako nastavimo dalje razvijati program u tehnici i održavanju te ako bude rastao posao, ići ćemo i u izgradnju četvrtog hangara.

Još smo kao veliku promjenu napravili i redizajn reda letenja i uvođenje "revenue management" sustava tj. sustava koji optimizira tarife i popunjenost putničke kabine na način da maksimizira prihode na svakom letu".

Planirate izgradnju novog hangara, a i dalje plaćate najam Zračnoj luci Zagreb.

Krešimir Kučko: "Da, moramo riješiti pitanje poslovne zgrade jer plaćamo najam. Imamo mi svoje zemljište u Zračnoj luci Zagreb i u planu nam je i gradnja poslovne zgrade. Međutim nemamo sad sredstva za takvu investiciju, tako da je najrealnija opcija da s tim krenemo za dvije godine.

Time bi objedinili sve svoje funkcije na jednom mjestu i ne bi plaćali najam".

Koliko će koštati gradnja poslovne zgrade? Koliku ste lani imali dobit?

Krešimir Kučko: "Gradnja bi nas koštala oko 40 milijuna kuna. Imali smo dobit oko 13.8 milijuna kuna, to je 35 posto više od plana i 90 posto više od 2014. godine".

Što ste učinili s tim novcem?

Zlatko Širac: "I lani i ove godine smo novac uložili u rezerve. Čeka nas velika investicija u održavanju naše flote. Moramo naći 20 milijuna dolara za remonte motora tako da ćemo morati prodavati neke motore ili uvoditi avione sa sto sjedala kako bi djelomično rasteretili Airbusove, da baš ne moramo napraviti remonte svih Airbusova u istoj godini. Imamo plan i širiti flotu, i to sve bez strateškog partnera, no ako ga nađemo sve bi mogli napraviti puno brže".

Već se nekoliko godina govori o prodaji Croatia Airlinesa, kako gledate na privatizaciju?

Krešimir Kučko: "Tvrtku bi trebalo što prije dokapitalizirati kako bi se mogla nastaviti razvijati i rasti. To je garancija da će biti osigurani državni interesi, a ne privatizacija. Naime, mi održavamo cjelogodišnju povezanost Hrvatske sa svijetom, letimo do najvećih europskih zračnih luka koje dalje spajaju letove s ostatkom svijeta. S druge strane imamo situaciju da strane aviokompanije ljeti lete puno prema Hrvatskoj. Čak oko 100 aviokompanija spaja svijet s Hrvatskom, a zimi jedva njih 10 leti prema tu. U slučaju da netko kupi CA, on s njom može raditi što hoće".

Kako to mislite?

Krešimir Kučko: "Recimo nama su zimi sve linije neprofitne, a ljeti zarađujemo dovoljno da pokrijemo prvi i četvrti kvartal. No, bitno je da ih održavamo i da je Hrvatska povezana sa svijetom. Privatnik bi recimo ugasio ono što mu je neprofitno i onda bi se moglo dogoditi da zimi Hrvatska nije zrakoplovnim putem spojena sa svijetom.

Tako da je važno zadržati nacionalnu aviokompaniju, to je strateški interes u smislu gospodarstva. No zato nam je važno da nas netko dokapitalizira. Treba nam strateški partner za brzi razvoj kompanije. Mi se svojim snagama možemo širiti tempom koji nije prespor, no tržište može podnijeti više".

No ima li zainteresiranih kupaca?

Krešimir Kučko: "Nitko nije pokazao konkretnu ponudu. Država angažira konzultante koji su trebali pripremiti postupak privatizacije. No, napravili su samo jedan dio, odnosno prvu fazu i probali su s tim vidjeti kakav je interes na tržištu. Konkretne ponude nije bilo".

Bilo je govora da je Turkish Airlines pokazao interes. Je li to točno?

Zlatko Širac: "To je daleko od ozbiljne i konkretne ponude. Nema od toga zasad ništa. Prema našim saznanjima u ovom trenu ne vidimo interes neke kompanije da ulazi u CA.

Kakav je plan za dalje? Može li CA ostati u plusu ili će opet pasti na teret države?

Krešimir Kučko: "Mi slijedimo svoj put restrukturiranja, stabilizirali smo kompaniju. Nama je drago što su putnici prepoznali našu aviokompaniju. Na nedavno završenom Farnborough Air Showu u sklopu kojeg su dodijeljene prestižne svjetske zrakoplovne nagrade - The World Airline Awards, tzv. zrakoplovni Oscar, zauzeli smo četvrto mjesto. Iza nas su ostale ponajbolje zrakoplovne kompanije iz ovog dijela Europe, a također i kompanije iz Srbije i Slovenije, primjerice Air Serbia je rangirana kao sedma, a Adria Airways kao osma.

Razvili smo strategiju za idućih pet godina i to na svojim snagama bez da smo uračunali strateškog partnera ili privatizaciju. Ako se netko i pojavi tko nas želi kupiti, na državi je da o tome odluči".
 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije