URSH osuđuje zahtjev HUP-a za nepriznavanjem odmora u radno vrijeme
Tekst se nastavlja ispod oglasa
UDRUGA radničkih sindikata Hrvatske (URSH) danas je oštro osudila zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da se u izmjenama Zakona o radu (ZOR) stanka za odmor tijekom radnog vremena ne ubraja u radno vrijeme, tvrdeći da je HUP-ov cilj smanjenje radničkih plaća i "izgladnjivanje radnika
"Ako bi se usvojio HUP-ov zahtjev, neto iznos prosječne hrvatske plaće smanjio bi se za oko 300 kuna, a najniža plaća (neto) iznosila bi svega 1.393 kune", upozorio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik URSH-a Boris Kunst.
Najavio je da će URSH tražiti skraćenje radnog tjedna sa sadašnjih 40 na 37,5 sati, uzme li Vlada u razmatranje HUP-ov zahtjev.
Također smatra da u troškove poslovanja treba ubrojiti dolazak i odlazak radnika na posao.
URSH se protivi i insistiranju HUP-a da se otpremnine izračunavaju na osnovu neto plaća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nadalje, ne prihvaća protivljenje poslodavaca ulasku radničkog predstavnika u Nadzorne odbore trgovačkih društava.
Te je zahtjeve HUP nedavno iznio kao minimum kojima uvjetuje svoj pristanak na izmjene ZOR-a.
"Poslodavci se plaše da bi radnici u Nadzornim odborima saznali za mutne poslove u poduzećima, pa je razumljiv njihov strah", kaže Kunst.
Napominje da se dio poslodavaca, članova HUP-a, pod moralno sumnjivim okolnostima proteklih godina okoristio pretvorbom i privatizacijom uništavajući poduzeća i oštećujući radnike.
"Takvima i ubuduće treba jeftina i obespravljena radna snaga i fleksibilniji robovlasnički sistem", tvrdi Kunst.
Kunst se osvrnuo i na podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o smanjenju nezaposlenosti, ocijenivši da se radi o statističkom kresanju broja nezaposlenih, dok se u isto vrijeme ne otvaraju nova radna mjesta.
U URSH-u to potkrepljuju podacima da je od siječnja 2002. do travnja ove godine iz evidencije nezaposlenih brisano 65.821 osoba, a broj zaposlenih porastao je za samo oko 10. tisuća.
"Pitanje je što je sa 55.580 osoba koje su brisane iz evidencije nezaposlenih, a da se nisu zaposlili", kaže Kunst.
Podsjetio je na nedavne procjene potpredsjednika hrvatske Vlade Slavka Linića kako je još oko 10 do 15 tisuća osoba evidentiranih u HZZ-u zapravo u radnom odnosu.
Za očekivati je, dodaje Kunst, kako će HZZ administrativnim mjerama uskoro i njih brisati iz statistike nezaposlenih.
"Ako bi se usvojio HUP-ov zahtjev, neto iznos prosječne hrvatske plaće smanjio bi se za oko 300 kuna, a najniža plaća (neto) iznosila bi svega 1.393 kune", upozorio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik URSH-a Boris Kunst.
Najavio je da će URSH tražiti skraćenje radnog tjedna sa sadašnjih 40 na 37,5 sati, uzme li Vlada u razmatranje HUP-ov zahtjev.
Također smatra da u troškove poslovanja treba ubrojiti dolazak i odlazak radnika na posao.
URSH se protivi i insistiranju HUP-a da se otpremnine izračunavaju na osnovu neto plaća.
Nadalje, ne prihvaća protivljenje poslodavaca ulasku radničkog predstavnika u Nadzorne odbore trgovačkih društava.
Te je zahtjeve HUP nedavno iznio kao minimum kojima uvjetuje svoj pristanak na izmjene ZOR-a.
"Poslodavci se plaše da bi radnici u Nadzornim odborima saznali za mutne poslove u poduzećima, pa je razumljiv njihov strah", kaže Kunst.
Napominje da se dio poslodavaca, članova HUP-a, pod moralno sumnjivim okolnostima proteklih godina okoristio pretvorbom i privatizacijom uništavajući poduzeća i oštećujući radnike.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Takvima i ubuduće treba jeftina i obespravljena radna snaga i fleksibilniji robovlasnički sistem", tvrdi Kunst.
Kunst se osvrnuo i na podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o smanjenju nezaposlenosti, ocijenivši da se radi o statističkom kresanju broja nezaposlenih, dok se u isto vrijeme ne otvaraju nova radna mjesta.
U URSH-u to potkrepljuju podacima da je od siječnja 2002. do travnja ove godine iz evidencije nezaposlenih brisano 65.821 osoba, a broj zaposlenih porastao je za samo oko 10. tisuća.
"Pitanje je što je sa 55.580 osoba koje su brisane iz evidencije nezaposlenih, a da se nisu zaposlili", kaže Kunst.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podsjetio je na nedavne procjene potpredsjednika hrvatske Vlade Slavka Linića kako je još oko 10 do 15 tisuća osoba evidentiranih u HZZ-u zapravo u radnom odnosu.
Za očekivati je, dodaje Kunst, kako će HZZ administrativnim mjerama uskoro i njih brisati iz statistike nezaposlenih.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati