54.224.202.184 US
 

Usprkos terorizmu i ratovima 2015. je bila najbolja godina u povijesti svijeta, evo i zašto

Piše: F.Ć.
petak, 1.1.2016. 16:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: 123rf

OD PARIZA do Sirije, od San Bernardina do Afganistana, svijet je u protekloj godini svjedočio užasnim tragedijama, piše The Atlantic. Stotine milijuna ljudi guši se u siromaštvu, bez osnovnih sredstava potrebnih za dostojanstven život.

Ipak, usprkos svemu tome, protekla je godina svjedočila nekim pozitivnim procesima koji su poboljšali kvalitetu života velike većine ljudi na svijetu. Od tehničkih otkrića do političkih dogovora, imamo se razloga nadati da će se progres nastaviti i sljedećih godina.

Tragedije i patnje je 2015. godine bilo manje nego proteklih godina, a možemo se nadati da će te brojke u 2016. biti još manje.

Usprkos svemu, sve je manje oružanih napada

Za početak, uzmimo oružane napade u SAD-u. Usprkos epidemijskim obračunima vatrenim oružjem, Amerika je ipak sigurnija nego je bila ranijih godina. Posljednje statistike FBI-a objavljene su u rujnu, a govore o padajućem trendu kada su u pitanju nasilni zločini. Taj trend počeo je padati ranih devedesetih i nastavio se sve do najmanje 2014. godine.

Tako je 2014. godine bilo 3000 nasilnih zločina manje nego 2013. godine, a preko 600,000 manje nego 1995. godine. Posljednja izvješća UN-a sugeriraju kako je to dio globalnog trenda, a podaci pokazuju da je broj ubojstava i nasilnih zločina u zemljama za koje su dostupne statistike između 2000. i 2012. pao u prosjeku za 6%.

Terorizam u porastu

Nažalost, kad je riječ o terorizmu i ratovima diljem svijeta, oni su u porastu. Tako je, prema dostupnim podacima, od terorističkih napada i od rata 2013. i 2014. godine stradalo više ljudi nego ranijih godina. Iako je trend ratovanja bio u opadanju situacija se promijenila 2011. godine razornim ratom u Siriji. Ipak, dogovor s Iranom oko nuklearnog programa dokazuje da je sukobe moguće izgladiti mirnim putem. Iako je ratom u Siriji posljednjih godina porastao broj žrtava ratova u svijetu, kada se gleda šira slika ipak se bilježi napredak jer je ratova i žrtava mnogo manje nego ih je bilo 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 2012. godine, koja je posljednja za koju postoje sveobuhvatni podaci, 119,463 ljudi umrlo u raznim ratovima, a 594,587 ljudi stradalo je u "međuljudskom nasilju", u što se računaju ubojstva. Iste je godine 11,133 ljudi stradalo u raznim terorističkim napadima što znači da terorizam predstavlja tek 1,8% nasilnih smrti.

Nadalje, sve nasilne smrti, u koje su uključenja ubojstva i ratovi, čine tek oko 1,1% od ukupnog broja smrti 2012. godine. Primjerice, te je godine tri puta više ljudi umrlo od bjesnoće nego od terorizma. Rak želuca 2012. godine je ubio više ljudi nego sva ubojstva i stradanja u ratovima zajedno. A dobra vijest o svim tim uzrocima smrti je ta što svijet iz godine u godinu bilježi napredak u borbi protiv istih.

Obavezno cjepivo spašava živote

Jedan od najvećih problema čovječanstva dugo vremena kroz povijest bila je glad koja je sada u defenzivi. Smrt zbog izgladnjelosti zapravo je nevjerojatno rijetka i strogo ograničena na nekoliko područja na zemlji. Vezano za to, broj pothranjenih ljudi također je u padu. Tako je broj pothranjenih u svijetu pao s 19% na 11% od 1990. do danas.

Slično je i s zaraznim bolestima. U studenom 2015. godine u zemljama zapadne Afrike zabilježena su samo četiri slučaja ove opake bolesti koja se počela opasno širiti 2014. godine i nastavila kroz 2015. Ugrubo, oko 11,315 ljudi je umrlo od ebole diljem svijeta, ali to je i dalje puno manje nego 2014. godine kad je u Liberiji i Siera Leoneu zabilježeno oko 1,4 milijuna slučajeva ove bolesti. Ipak, cjepivo protiv ebole se pokazalo korisnim pa je teško za očekivati da će se ova bolest u budućnosti tako lako širiti.

Obavezna cjepiva posljednjih godina također spašavaju više života nego ranije. Tako je u kolovozu objavljeno da u 12 mjeseci u Africi nije zabilježen nijedan slučaj dječje paralize, što je tu bolest svelo samo na nekoliko zemalja kao što su Pakistan i Afganistan. Tako je bolest koja je 1988. pogodila 350,000 ljudi sada na rubu izumiranja. Od 2000. godine broj oboljelih od malih boginja opao je za dvije trećine čime je spašeno oko 17 milijuna ljudskih života.

U značajnom je padu i smrtnost među djecom. Oko 6,7 milijuna djece mlađe od pet godina manje je umrlo nego 1990. godine, a to uglavnom možemo zahvaliti napretku u borbi protiv bolesti.

Građanska prava u porastu

Svijet napreduje i kad su u pitanju građanska i politička prava. Iako tu postoji još jako puno mjesta za poboljšanje, napredak je ipak vidljiv. Tako je na svijetu 125 izbornih demokracija što je znatno više od 1989. godine kada ih je bilo tek 69. Čak i neke rigidne zemlje polagano popuštaju po tom pitanju. Prije nekoliko tjedana u Saudijskoj Arabiji održali su se izbori na kojima su po prvi puta pravo glasa imale žene. U SAD-u je lani donesen zakon kojim se gay parovima dopušta sklapanje braka, a to je izazvalo val sličnih reakcija diljem svijeta. Iako je većina zemalja daleko od toga, neke ipak pokazuju lagane znakove napretka.Tako je Mozambik, primjerice, u lipnju dekriminalizirao istospolne veze. Još 2006. godine 92 zemlje imale su zakone protiv istospolnih parova, a taj broj sad je pao na 75 zemalja. Kina je napustila politiku jednog djeteta.

Sve smo bogatiji

Dakle, ljudi su sve bolje obrazovani, sve bolje nahranjeni, zdraviji, slobodniji i tolerantniji, ali i sve bogatiji. Međunarodni monetarni fond je u listopadu objavio da zemlje u razvoju rastu u prosjeku po stopi od 4 %. Svjetska banka objavila je da je prvi put u povijesti broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu, odnosno onih koji žive s manje od 1,9 dolara dnevno, pao ispod 10%.

Velika klimatska konferencija u Parizu dokaz je da svjetski lideri mogu sjesti za pregovarački stol i razgovarati o temama koje se tiču cijelog čovječanstva i njegove budućnosti. U rujnu su svjetski moćnici u New Yorku dogovorili okvirni plan o ciljevima koje će se pokušati postići do 2030. godine. Među ostalim stvarima, planira se u potpunosti istrijebiti ekstremno siromaštvo, reducirati smrt male djece i garantirati da sva djeca idu u školu. Da bi se to postiglo biti će potrebno mnogo zajedničkog rada, ali statistike koje posljednjih godina pokazuju sve bolje rezultate daju nadu da ti ciljevi, iako teški, nisu nemogući.
 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije