Ustavni sud: Rok javne rasprave o ustavnim promjenama je neprihvatljivo kratak
Foto: usud.hr
USTAVNI sud danas je zaključio da će Hrvatski sabor izvijestiti kako je odredio neprihvatljivo kratak rok javne rasprave o najavljenim izmjenama Ustava, ističući da je donošenje propisa prema predviđenim pravilima i demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava.
U izvješću o javnoj raspravi u postupku promjene Ustava, koje su ustavni suci danas jednoglasno prihvatili, stoji da se neprihvatljivo kratak rok javne rasprave ne bi mogao opravdati ni tvrdnjom da će se javna rasprava provesti i nakon što Hrvatski sabor utvrdi nacrt promjene Ustava.
"Načelno govoreći, svaka javna rasprava tijekom postupka promjene Ustava morala bi trajati barem onoliko dugo koliko je pozitivnim pravom predviđeno da, kao pravilo, traje javna rasprava o prijedlozima zakona. Produljenje trajanja pojedine javne rasprave, međutim, ni u tom slučaju ne bi smjelo biti a priori isključeno jer postupak promjene Ustava ne smije biti okovan formalnim rokovima na štetu temeljnih vrijednosti demokratskog društva, a posebno ne na štetu širokog konsenzusa o ustavnim vrijednostima izvedenog iz pluralistički ustrojene javne rasprave", zaključio je Ustavni sud.
Pritom su podsjetili i na svoja ranija mišljenja da je "donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu".
Iz toga zaključuju da je postupak u kojem se taj zahtjev ne poštuje nesuglasan s 1. člankom Ustava, odnosno da se krši s odredbom o demokratskom uređenju države, ali i odredbom da je vladavina prava najviša vrednota ustavnog poretka.
"Kad je riječ o Ustavu, taj zahtjev po prirodi stvari ima posebnu težinu", zaključio je Ustavni sud.
Ustavnost odluke o otvaranju javne rasprave za izmjene Ustava osporio je privatni predlagatelj Petar Marija Radelj, čije ime često stoji iza zahtjeva Ustavnom sudu.
U opširnom pojašnjenju svog stava ustavni suci kreću od pretpostavke da "predmet ustavnosudske ocjene može biti postupak donošenja i promjene Ustava, odnosno ustavnog zakona", što znači da je Ustavni sud nadležan ocjenjivati jesu li Ustav, ustavni amandmani odnosno ustavni zakoni "doneseni, mijenjani ili dopunjavani u postupku i na način propisan Ustavom". Zaključuju pritom i da je riječ o pitanju koje je usko povezano s karakterom demokratske države utemeljene na vladavini prava.
"Riječ je o vremenskom okviru za javnu raspravu kao bitnom preduvjetu demokratske procedure za promjenu Ustava", ističu ustavni suci, a u svom izvješću koje će se objaviti u Narodnim novinama podsjećaju i na prihvaćene europske pravne standarde u tom pitanju.
Grbin bez komentara
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin nije danas želio komentirati odluku Ustavnog suda po kojoj je šestodnevna javna rasprava o ustavnim promjenama neprihvatljivo kratka, a postupak izmjene Ustava u nesuglasju s ustavnom odredbom o vladavini prava kao najvišoj vrednoti ustavnog poretka.
"Odluka Ustavnog suda objavljena je dok je trajala tematska sjednica Odbora za Ustav. Ne mislite valjda da ću komentirati odluku bez da ju pročitam", rekao je Grbin novinarima, nakon tematske sjednice Odbora o ustavnim promjenama.
Na optužbe o prekratkoj javnoj raspravi odgovorio je kako smatra da su "u hrvatskom društvu u ovom trenutku u tijeku određene inicijative koje ukazuju na potrebu hitne promjene nekih propisa". "Nisu to samo inicijative koje se tiču referenduma, ali to je u biti u ovom trenutku, bojim se, najhitnije", rekao je Grbin.
"Ustavni sud je upozorio na demokratske standarde javnih rasprava i osobno se mogu s njima složiti. Isto kao što ih imam pravo pozvati da, u skladu s demokratskim standardima, podneske za ocjenu ustavnosti koje imaju ne drže u ladicama šest godina, nego da ih rješavaju u demokratskim rokovima od šest do 12 mjeseci, čime bi oni također jako doprinijeli jačanju ustavnog poretka i pravne sigurnosti", komentirao je laburist Dragutin Lesar.
Podsjetio je da Ustavni sud već više od dvije godine nije odgovorio na prijedlog ocjene ustavnosti odredbe Obiteljskog zakona kojom se definira brak, a koja je sada predmet referenduma. "Da su na taj podnesak odgovorili u primjerenom roku i po bontonu, građani bi danas bili u čistijoj poziciji", rekao je.
Lesar ne vjeruje da bi Ustavni sud rušio ustavne promjene donesene u proceduri koju je protumačio kao neustavnu. "Sabor je ustavotvorac u ovoj zemlji, a Ustavni sud je čuvar Ustava. Procedura izmjena Ustava je propisana Ustavom, a rokovi nisu propisani. Ustavni sud se poziva na dobru praksu. Uz tu dobru praksu i oni bi mogli biti daleko ekspeditivniji", rekao je Lesar.
Đorđe Gardašević iz GONG-a upozorava, međutim, da je Ustavni sud već upozorio da u svakim ustavnim izmjenama treba iznimnu pažnju posvećivati vrijednostima sadržanim u članku 1. i 3. Ustava, koji govore o vladavini prava. "Sve što ide mimo te procedure, odnosno vrijednosti koje su sadržane u članku 1. i 3., dovodi u pitanju ustavnu održivost tih radnji", tumači Gardašević.
Nije želio nagađati hoće li Ustavni sud rušiti ustavne promjene, ne produlji li se javna rasprava.
"Teško bi bilo u ovom trenutku reći da bi Ustavni sud mogao to poništiti, jer Ustavni sud sada gradi svoju praksu koju do sada nije imao. Do sada nikada nije kontrolirao ustavotvorca, nikada nije dovodio u pitanje ono što Sabor ugrađuje u Ustav svojom odlukom. No prije dva tjedna je došlo do zaokreta, kad je Ustavni sud rekao da može kontrolirati neke stvari, a ovdje je jasno rekao da Ustav sadrži u sebi jednu logiku proceduralnih obveza koje slijede i Saboru i da, ako ih se ne poštuje, Ustavni sud o tome ima nešto reći. Ustavni sud ima kontrolne ovlasti, ali hoće li on to u zbilji ukidati u budućnosti, vidjet ćemo. Teško je to predvidjeti", kazao je Gardašević.
Za odluku Ustavnog suda rekao je da je "u svakom slučaju, riječ o jednom ozbiljnom priopćenju".
Politolog Berto Šalaj ističe kako se ne mora biti ustavni sudac da bi se zaključilo da je rok za javnu raspravu o ustavnim promjenama prekratak. "Radi se o Ustavu, koji je najviši pravni dokument jedne političke zajednice i bilo bi sasvim logično da si uzmemo dovoljno vremena, kako politička klasa, tako stručna javnost i zainteresirani građani, i da raspravljamo o najboljim mogućim rješenjima", rekao je Šalaj.
Upozorio je da zbog tako kratke javne rasprave javnost nagađa da je riječ o političkoj trgovini, ali i da bi kratka javna rasprava mogla rezultirati lošim ustavnim rješenjima.
"Mogu shvatiti dio političke klase da želi na ovaj način odgovoriti na određene izazove, no mislim da će nam troškovi toga biti puno veći - opet neuređen Ustav. Treba uzeti vremena, možda tri-četiri tjedna, možda dva mjeseca. Inicijativa za referendum o ćirilici je već započela pa ima logike da se odgodi proces i otkloni sumnja da se zbog sitnih dnevno-političkih interesa mijenja Ustav", rekao je Šalaj.
Uz kratkoću javne rasprave, najviše pozornosti na današnjoj tematskoj sjednici odbora za Ustav posvećeno je referendumskoj problematici.
Predstavnici sindikata i nevladinih udruga te stručnjaci koji su sudjelovali u raspravi suglasni su da bi kao uvjet za valjanost referenduma, umjesto odaziva od najmanje 40 posto, kako je predviđeno nacrtom ustavnih promjena, trebalo propisati da je referendum valjan ako se za njega odluči određeni postotak ukupnog broja birača.
U tom su smislu podržali prijedlog Hrvatskih laburista, po kojem bi se Ustav na referendumu mogao promijeniti ako to podrži više od 50 posto ukupno upisanih birača, organski zakon mijenjao bi se podrškom više od 35 posto birača, a obični zakoni potporom više od 25 posto birača.
Upozorili su da referendumski kvorum odaziva od 40 posto može dovesti do nelogičnih odluka te da bi se, primjerice, moglo dogoditi da referendum ne prođe ako ga, primjerice, podržava 39 posto birača, a ostali se nisu odazvali na referendum.
Sudionici rasprave bez iznimke su podržali predloženo smanjenje broja potpisa za raspisivanje referenduma na inicijativu građana, ali i upozorili da bi i predviđenih 200 tisuća potpisa bilo nemoguće prikupiti ako se Zakonom o referendumu propišu neka ograničenja, poput prikupljanja potpisa samo u uredima državne uprave.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati