Utjecaj erupcije Krakataua trajao je desetljećima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Da vulkan Krakatau u Indoneziji nije eruptirao 1883. godine, razine mora i globalne temperature na Zemlji u 20. stoljeću bile bi više, objavili su u srijedu znanstvenici.
Znanstvenici procjenjuju da je eksplozija vulkana Krakatau odgovarala eksploziji atomske bombe od 100 megatona, a u Zemljinu atmosferu digli su se golemi oblaci čestica vulkanskog pepela i prašine.
Utjecaj erupcije u atmosferi osjećao se desetljećima - puno dulje nego se ranije smatralo, rekli su znanstvenici.
"Čini se da utjecaji vrlo velike eksplozije mogu trajati mnogo desetljeća, čak i čitavo stoljeće", rekao je Peter Gleckler, klimatolog s Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji.
Razine mora rastu kad je globalna temperatura viša, a padaju kad se atmosfera hladi. Vulkani u atmosferu ispuštaju aerosole i prašinu koji blokiraju sunčevu svjetlost i doprinose zahlađenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Američki i britanski znanstvenici proučavali su razne klimatske modele 20. stoljeća, od kojih su neki uključivali i utjecaj vulkanskih erupcija.
"Kad smo usporedili te modele, vidjeli smo da je u vrijeme Krakataua došlo do jasne razdjelnice između onih modela koji uključuju tu erupciju i onih koji ne uključuju", rekao je Gleckler.
"Vulkani imaju veliki utjecaj. Razine mora i globalne temperature mnogo bi više porasle da nema vulkana", dodao je američki znanstvenik.
(Hina) xdv ydv
Znanstvenici procjenjuju da je eksplozija vulkana Krakatau odgovarala eksploziji atomske bombe od 100 megatona, a u Zemljinu atmosferu digli su se golemi oblaci čestica vulkanskog pepela i prašine.
Utjecaj erupcije u atmosferi osjećao se desetljećima - puno dulje nego se ranije smatralo, rekli su znanstvenici.
"Čini se da utjecaji vrlo velike eksplozije mogu trajati mnogo desetljeća, čak i čitavo stoljeće", rekao je Peter Gleckler, klimatolog s Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji.
Razine mora rastu kad je globalna temperatura viša, a padaju kad se atmosfera hladi. Vulkani u atmosferu ispuštaju aerosole i prašinu koji blokiraju sunčevu svjetlost i doprinose zahlađenju.
"Kad smo usporedili te modele, vidjeli smo da je u vrijeme Krakataua došlo do jasne razdjelnice između onih modela koji uključuju tu erupciju i onih koji ne uključuju", rekao je Gleckler.
"Vulkani imaju veliki utjecaj. Razine mora i globalne temperature mnogo bi više porasle da nema vulkana", dodao je američki znanstvenik.
(Hina) xdv ydv
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati