LUKSEMBURG, Švicarska i skupina skandinavskih zemalja spadaju među vodeće zemlje u Europi mjereno kriterijem kupovne moći po stanovniku, pokazala je studija njemačkog instituta za marketing MB-Research, objavljena u Nuernbergu.

Tako svaki Luksemburžanin godišnje raspolaže s više od 27.270 eura, dok u Švicarskoj odgovarajuća svota iznosi 26.622, u Norveškoj 22.481, u Islandu 21.280 a u Danskoj 20.010 eura.

Kada je u pitanju realna kupovna moć, koja uz prihode uzima u obzir i osnovne troškove, redoslijed vodeće skupine zemalja u Europi tek se neznatno mijenja pa Luksemburg zadržava vodeću poziciju s indeksom od 234,6 bodova (pri čemu je prosjek u Europi označen indeksom 100). Na drugom je mjestu ponovno Švicarska sa 197,6 a na trećem Velika Britanija sa 172,7 bodova, zaključuju autori studije.

Njemačka je pak zadržala status najvećeg potrošačkog tržišta u Europi, pri čemu će 82,4 milijuna Nijemaca ove godine vjerojatno dosegnuti nominalnu kupovnu moć od 1.495 milijardi eura, odnosno 19,5 posto europskog obujma kupovne moći od 7.681 milijardu eura. Nominalna kupovna moći definirana je pritom kao raspoloživi dohodak domaćinstava nakon odbijanja poreza i socijalnih izdataka.

Na drugom je mjestu po nominalnoj kupovnoj moći Velika Britanija, čijih će 60 milijuna stanovnika dosegnuti vrijednost nominalne kupovne moći od 1.180 milijardi eura a treće je pripalo Francuskoj, pri čemu će 61 milijuna Francuza ostvariti kupovnu moć od 1.076 milijardi eura.

Brojni američki i britanski ulagači na temelju navedenih podataka pojačano usmjeravaju svoju pozornost na Njemačku, uzimajući pritom u obzir i u međunarodnim razmjerima nisku stopu rasta cijena nekretnina i povoljne ocjene poslovanja njemačkih tvrtki. Istodobno, njemački ulagači, proizvođači, trgovci i uslužne tvrtke pojačano se okreću zasada malim tržištima na istoku, koja bilježe sve više stope rasta i sve oštriju konkurenciju, primjećuje se u studiji.

Sama veličina tržišta nije nikakav jamac za uspjeh, podsjećaju autori, ukazujući na primjer američkog najvećeg maloprodajnog koncerna u svijetu Wal-Marta koji je bio prisiljen povući se s njemačkog tržišta zbog gubitaka dok njemački lanci poput Metroa, Rewea i Lidla ostvaruju u međuvremenu osjetno višu dobit u Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji nego u Njemačkoj.

U skupini istočnoeuropskih zemalja najveću nominalnu kupovnu moć bilježi Rusija koja je ove godine s 286 milijardi eura pretekla Nizozemsku. Slijedi Poljska sa 145 milijardi, Mađarska i Češka s po 46 milijardi i Rumunjska sa 40 milijardi eura. Među tržišta s visokim stopama rasta spada i tursko sa 155 milijardi i irsko sa 75 milijardi eura.