Uvođenje izvanrednog stanja nije bilo suprotno Ustavu Srbije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
USTAVNI sud Srbije zaključio je da odluka o uvođenju izvanrednog stanja u Srbiji nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića 12. ožujka 2003. godine, nije bila suprotna Ustavu Srbije, ali da mnoge odredbe te odluke nisu bile u suglasnosti s Ustavom i zakonima.
Neustavno je bilo, zaključak je Ustavnog suda , utvrđivanje posebnih nadležnosti državnih tijela za vrijeme izvanrednog stanja, jer je to moguće jedino u slučaju uvođenja ratnog stanja. Ustavni sud nadalje drži da MUP nije imao pravo prisilno privoditi i zadržavati građane u službenim prostorijama do 30 dana, niti uskraćivati privedenima pravo na branitelja. Neustavna je bila i odluka po kojoj je direktor Sigurnosno-informativne agencije (BIA) imao pravo odstupiti od načela nepovredivosti tajne pisama i drugih sredstava komunikacije bez odluke suda, kao i odluka po kojoj je bilo ukinuto pravo na štrajk.
Predsjednik Ustavnog suda Slobodan Vučetić je, objavljujući odluku, kazao da sud nije ranije razmatrao odluku o uvođenju izvanrednog stanja kako bi se izbjegle moguće optužbe za politizaciju. Iznio je i stav da se po uvođenju izvanrednog stanja trebala sastati Skupština Srbije, koja bi odlučivala o daljnjim koracima, kako ne bi došlo do prenošenja velikog broja ovlasti na Vladu Srbije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Profesor ustavnog prava na beogradskom Pravnom fakultetu Stevan Lilić izjavio je za Radio B92 da "odluka Ustavnog suda otvara više problema nego što ih rješava", te da se njome otvara mogućnost da oni koji smatraju da su im prava bila povrijeđena za vrijeme trajanja izvanrednog stanja tuže državu, a da će krajnja instanca za takve sporove biti Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, s obzirom na činjenicu da je upravo za trajanja izvanrednog stanja Srbija i Crna Gora bila primljena u članstvo Vijeća Europe.
Izvanredno stanje u Srbiji, 12. ožujka prošle godine, uvela je Nataša Mićić, tadašnja predsjednica Skupštine Srbije, koja je obnašala i dužnost predsjednika Srbije, u čijoj je nadležnosti takva odluka. Za 43 dana trajanja izvanrednog stanja, srbijanska policija je privela oko 12 tisuća ljudi, a kaznene prijave za različita kaznena djela podnijete su protiv tri tisuće osoba.
Neustavno je bilo, zaključak je Ustavnog suda , utvrđivanje posebnih nadležnosti državnih tijela za vrijeme izvanrednog stanja, jer je to moguće jedino u slučaju uvođenja ratnog stanja. Ustavni sud nadalje drži da MUP nije imao pravo prisilno privoditi i zadržavati građane u službenim prostorijama do 30 dana, niti uskraćivati privedenima pravo na branitelja. Neustavna je bila i odluka po kojoj je direktor Sigurnosno-informativne agencije (BIA) imao pravo odstupiti od načela nepovredivosti tajne pisama i drugih sredstava komunikacije bez odluke suda, kao i odluka po kojoj je bilo ukinuto pravo na štrajk.
Predsjednik Ustavnog suda Slobodan Vučetić je, objavljujući odluku, kazao da sud nije ranije razmatrao odluku o uvođenju izvanrednog stanja kako bi se izbjegle moguće optužbe za politizaciju. Iznio je i stav da se po uvođenju izvanrednog stanja trebala sastati Skupština Srbije, koja bi odlučivala o daljnjim koracima, kako ne bi došlo do prenošenja velikog broja ovlasti na Vladu Srbije.
Profesor ustavnog prava na beogradskom Pravnom fakultetu Stevan Lilić izjavio je za Radio B92 da "odluka Ustavnog suda otvara više problema nego što ih rješava", te da se njome otvara mogućnost da oni koji smatraju da su im prava bila povrijeđena za vrijeme trajanja izvanrednog stanja tuže državu, a da će krajnja instanca za takve sporove biti Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, s obzirom na činjenicu da je upravo za trajanja izvanrednog stanja Srbija i Crna Gora bila primljena u članstvo Vijeća Europe.
Izvanredno stanje u Srbiji, 12. ožujka prošle godine, uvela je Nataša Mićić, tadašnja predsjednica Skupštine Srbije, koja je obnašala i dužnost predsjednika Srbije, u čijoj je nadležnosti takva odluka. Za 43 dana trajanja izvanrednog stanja, srbijanska policija je privela oko 12 tisuća ljudi, a kaznene prijave za različita kaznena djela podnijete su protiv tri tisuće osoba.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Facebook
Google