Uvodi se obrazovni dopust
NAKON što i Hrvatska uvede zakon koji već godinama postoji u mnogim europskim državama, zaposleni će imati pravo na obrazovni dopust od najmanje sedam dana godišnje. Da bi ga radnik dobio, dovoljno je da poslodavcu dostaviti potvrdu o učenju nekog stranog jezika i zatraži odmor, primjerice za polaganje ispita. Zakon o obrazovanju odraslih omogućit će zaposleniku da se obrazuje uz rad.
Pravo na korištenje obrazovnog dopusta moglo bi zaživjeti vrlo brzo - predviđen je novim Zakonom o obrazovanju odraslih, čiji bi konačni prijedlog Sabor trebao usvojiti do proljeća, piše Vjesnik.
Prema zakonu, pravo na obrazovni dopust utvrđuju radnik i poslodavac sporazumno, a da bi dobio obrazovni dopust radnik mora poslodavcu predati prijavu o upisu u obrazovni program te potvrdu o završetku programa. Te potvrde pak ustanova u kojoj se zaposlenik obrazuje svome polazniku mora dati bez naknade.
Kako konačni prijedlog zakona ne nalaže poslodavcu da zaposleniku plaća obrazovni dopust, nego daje mogućnost da se "pravo na obrazovni dopust može ostvariti uz naknadu plaće ili bez naknade", "obični" zaposlenici neće biti u istoj situaciji kao menadžeri u koje poslodavci puno više ulažu i rijetko kada dovode u pitanje plaćanje takvog dopusta.
Zakon o obrazovanju odraslih predviđa široku lepezu koje se mogu baviti programima obrazovanja odraslih. Tako će zaposlenici obrazovni odmor moći tražiti uz obrazloženje (i potvrdu) da se upisao na tečaj stranog jezika, upisa u škole, pučka otvorena učilišta, fakultete. Budući da zakon izričito ne definira koje ustanove mogu provoditi program obrazovanja odraslih, otvara se mogućnost upisa u mnoge programe i ustanove, donosno korištenja obrazovnog dopusta odabirom od nekog programa u njima.
Obrazovni dopust u Austriji i Njemačkoj postoji od sedamdesetih godina, u Danskoj od 1989., u Sloveniji od 1996., a u Mađarskoj posljednjih šest godina.
R.I.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati