54.160.245.121 US
 

VELIKA RETROSPEKTIVA BELGIJSKOG SIMBOLISTA FERNANDA KHNOPFFA U BRUXELLESU

Piše:
četvrtak, 5.2.2004. 10:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Više od dva tjedna nakon otvorenja, izgleda da će velika izložba u Bruxellesu posvećena belgijskom slikaru simbolistu Fernandu Khnopffu (1858.1921.) ponoviti uspjehe retrospektiva Delvauxa, Magrittea i Ensora, koje su u belgijskoj prijestolnici postavljene zadnjih godina. L

Od otvorenja 16. siječnja u Muzeju lijepih umjetnosti Belgije, posjećenost izložbe je 700 do 800 osoba radnim danom, a oko 2000 osoba subotom i nedjeljom, kaže zadovoljna Th?rese Marlier, odgovorna za promociju izložbe. Postavljeni cilj od ukupno 150.000 posjetitelja do zatvaranja izložbe 9. svibnja čini se stoga sasvim razumnim, smatra gospođa Marlier.

Manje poznat od sunarodnjaka nadrealista Paula Delvauxa i Ren?a Magrittea, čiji je prethodnik, Fernand Khnopff za života je smatran jednom od ključnih figura europskog simbolizma. Cijenio ga je ponajviše Austrijanac Gustav Klimt. Nakon smrti pao je u zaborav, da bi ga prije 20-ak godina otkrio Muzej lijepih umjetnosti, koji mu je posvetio prvu retrospektivu 1979. godine.

Rođen u imućnoj obitelji, Fernand Khnopff je djetinjstvo proveo u Brugesu, gdje mu je otac radio kao sudac, prije no što su odselili u Bruxelles. Uspavana i tajnovita atmosfera "Venecije sjevera" utjecat će na djelo umjetnika osebujne ličnosti i zagonetnog izričaja.

Izloženih 265 slika, crteža, skulptura i fotografija predstavljeno je linearno, prema slijedu različitih tema.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Izložba započinje vrlo lijepim portretom u bijeloj haljini Marguerite, slikarove mlađe sestre, koja mu je bila omiljeni model cijelog života. Na kraju izložbe je najpoznatije djelo "Milovanja", neobična scena u kojoj androgini lik grli ženu mačjeg tijela. Između ta dva remek-djela, izložba predstavlja djela koja su rijetko ili nikad izlagana, a prate sve aspekte Khnopffova umjetničkog stvaralaštva i njemu drage teme: razmišljanja o protoku vremena, snovima i izazovnim, tajanstvenim ženama.

"Stvaram svoj vlastiti svijet i šećem se njime", objašnjavao je slikar, čije slike često odražavaju intimne uspomene u kojima prevladava podsvjesno.

Jedna prostorija predstavlja briselski dom umjetnika, koji je "zamislio kao hram posvećen vlastitom 'ja'", a koja je uništena nakon njegove smrti.

Izložbu prati katalog od 300 stranica koji pojašnjava odnose između Khnopffa i simbolističkog pokreta.

(Hina) xpgo ybnš

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije