VLADA Federacije Bosne i Hercegovine spremna je razmotriti zahtjev za davanje jamstava za privremeno puštanje na slobodu bivšim političkim i vojnim dužnosnicima HercegBosne koje je optužio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), izjavio je potpredsjednik federalne vlade Gavrilo Grahovac.

U izjavi koju u ponedjeljak prenosi sarajevski "Dnevni avaz" Grahovac, koji trenutačno mijenja odsutnog premijera Ahmeta Hadžipašića, istaknuo je međutim kako ne može prejudicirati konačno stajalište vlade u svezi s takvim zahtjevom, jer je prije odluke potrebno prikupiti dokumentaciju i obaviti raspravu.

"Kao i u ranijim slučajevima poput jamstava za Sefera Halilovića ili Nasera Orića, vlada će se rukovoditi jasnim načelima koja moraju biti ispunjena prije davanja jamstava", kazao je Grahovac.

On je istaknuo kako je temeljni preduvjet dragovoljna predaja optuženika, no nužne su i procjene Ministarstva unutarnjih poslova županije u kojoj optuženik, živi kao i federalnog MUP-a.

Uoči odlaska šest optuženih Hrvata u Den Haag, svi sarajevski mediji prenijeli su izjavu Jadranka Prlića u kojoj on odlučno odbacuje odgovornost za ratne zločine počinjene na području Herceg-Bosne.

"Oslobođenje" na naslovnici donosi i posebni razgovor s Prlićem, obavljen u Zagrebu, u kojemu on tvrdi kako Mate Boban kao prvi čovjek Herceg-Bosne nikome nije dopuštao miješati se u vojsku i policiju te da se on (Prlić) osobno bavio samo gospodarskim i financijskim pitanjima.

"Vjerujem u Den Haag i vjerujem kako ću dokazati da nisam imao ovlasti nad onim za što me optužuju", kazao je Prlić.

On također ističe kako je iznenađen time što je zajedno s Franjom Tuđmanom optužen za pokušaj stvaranja velike Hrvatske po uzoru na banovinu iz 1939. godine.

"Vjerujete li mi ako vam kažem da ja uopće ne znam dokle je sezao teritorij te banovine iz 1939. godine", pitao je Prlić glavnu urednicu "Oslobođenja" Senku Kurtović.

Prlić je još dodao kako bi jako volio kada bi bili objavljeni svi stenogrami njegovih razgovora s Tuđmanom istaknuvši kako mu je njihovo selektivno objavljivanje i nanijelo najviše štete.

Izrazivši nadu kako će Hrvatska dati jamstva za njegovo privremeno puštanje na slobodu, Prlić je na kraju konstatirao: "Tek nakon 2010. godine mogu početi nešto planirati".