54.225.59.242 US
 

Vlada ne želi preuzeti odgovornost za provođenje reformi pa ih prepušta Europskoj komisiji

Piše: M.R.
četvrtak, 7.11.2013. 11:26
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Vlada.hr 

ZBOG visoke razine javnog duga i proračunskog deficita, koja prelazi referentne vrijednosti definirane kriterijima iz Maastrichta, Hrvatska ulazi u proceduru prekomjernog proračunskog deficita (PPPD). Vlada je imenovala Komisiju za provedbu fiskalne konsolidacije. Međutim, zabrinjava da Vlada još uvijek nema dobro definiran program strukturnih reformi s dužom perspektivom provedbe koji bi trebao umanjiti postojeće fiskalne rizike te osigurati fiskalnu stabilnost u srednjoročnom i dugoročnom planskom razdoblju, piše Anto Bajo iz Instituta za javne financije u novom "Aktualnom osvrtu“.

Prema izvješću Eurostata, deficit i dug opće države, iskazani u PPPD izvješću veći su od procjena Vlade. Još više zabrinjavaju kvartalni podaci o visini proračunskog deficita i duga opće države. Proračunski deficit bi prema sadašnjem trendu na kraju godine mogao biti iznad 6% BDP-a, odnosno među većima u EU.
 
Vlada ne želi preuzeti odgovornost za reforme pa ih prepušta Europskoj komisiji
 
Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014-16. Jasno su pokazale da Vlada rast BDP-a temelji prije svega na očekivanom gospodarskom rastu glavnih vanjskotrgovinskih partnera, a tek malo na provedbi domaćih reformi za poboljšanje gospodarskog rasta, smatra Bajo.
 
Vlada je smjernicama indirektno potvrdila da ne želi inicirati i provoditi vlastite značajne strukturne reforme na rashodnoj strani proračuna, a pogotovo one s pozitivnim učincima u kratkom roku, nego će se u njihovu definiranju oslanjati na EU institucije. Tako će se sve nepopularne mjere strukturne fiskalne prilagodbe izravno vezati uz savjete Europske komisije, a ne uz Vladu i mjerodavna ministarstva. Takva bi „fiskalna strategija“ među hrvatskim građanima mogla pojačati odbojnost prema europskim ekonomskim integracijama, a najavljene "strukturne reforme" Vlade tome itekako idu u prilog, upozorava Bajo.
 
Nevjerojatno je da vlada nema novu strategiju upravljanja dugom
 
Iako ima problema s visinom javnog duga i strukturom proračunskog deficita i javnog duga, hrvatska još uvijek nema ni ažuriranu strategiju upravljanja javnim dugom ni zakon o javnom dugu. Većina je Članica EU-a izradila i ažurirala strategije upravljanja javnim dugom za razdoblje od 2014-16. Uz postojeće nepovoljne fiskalne pokazatelje, upravo je nevjerojatno da Vlada nije pripremila novu strategiju, ni objavila ažurirana izvješća o visini i strukturi javnog duga, kalendarom zaduživanja itd., navodi Bajo.
 
Oslanjanje na privatizaciju
 
Od reformi koje Vlada planira provesti 2014. Godine, većina se odnosi na tehnička poboljšanja u sustavu od kojih se ne mogu očekivati pozitivni učinci u roku od šest mjeseci nakon ulaska u PPPD, i na ponovne promjene u poreznom sustavu.
 
Jedan od značajnijih planiranih izvora za smanjenje javnog duga i proračunskog deficita jesu i primici od privatizacija.
 
Bajo upozorava da je problem što privatizacije nije moguće obaviti u šest mjeseci, a to je rok u kojem komisija očekuje konkretne rezultate mjera za smanjenje deficita.
 
Fiskalni potencijal predloženih Vladinih mjera za smanjenje deficita na prihodnoj strani je nizak i ograničen rashodnom stranom proračuna, te je jasno da vlada mora provesti nepopularne mjere, kakve su provodile zemlje koje su bile u proceduri prekomjernog deficita. To znači da možemo očekivati još najmanje dvije do četiri godine štednje kojima bi se državne financije dovele do održivog stanja, predviđa Bajo.
 
 
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije