54.224.191.72 US
 

Vlada predložila zakone o odgovornosti države za štete u ratu i zbog terorizma

Piše:
četvrtak, 16.1.2003. 14:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKA Vlada utvrdila je danas tri zakonska prijedloga kojima će se regulirati odgovornost države za štetu onu koju su uzrokovali pripadnici oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu, štetu nastalu uslijed terorističkih akta i javnih demonstracija, te za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, ali samo ako je oštećenik hrvatski državljanin i ako je šteta nastala u Hrvatskoj.

Ti se zakonski prijedlozi temelje na načelima solidarnosti, pravičnosti i ravnomjernog podnošenja javnog tereta, istaknula je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović.

Predloženi zakon o odgovornosti za štetu koju su uzrokovali pripadnici oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.) predviđa da država odgovara za štete koje nemaju karakter ratne štete.

Ratnom štetom se smatra šteta koja je nastala u vrijeme i na prostoru odvijanja vojnih borbenih akcija (npr. bombardiranje).

U agresiji na Hrvatsku ponekad je teško razlikovati što je ratna šteta, a što teroristički čin, kazala je ministrica.

Navodeći da međunarodno pravo ne obvezuje ni jednu državu da iti jednoj osobi nadoknadi ratnu štetu, dodala je da je Hrvatska to činila i činit i to kroz obnovu u kojoj se prema svim građanima postupa jednako.

Predloženi zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija precizira da je odgovornost države objektivna, odnosno da država odgovara bez obzira na krivnju. Međutim, ističe ministrica, to ne sprječava državu da traži naknadu od onoga tko je kriv.

Taj prijedlog predviđa nadoknadu samo štete zbog smrti, tjelesnih povreda ili oštećenja zdravlja i to do 60 posto iznosa utvrđene štete, s tim da ukupna šteta može biti do najviše 350.000 kuna.

Štete pak prema imovini rješavaju se kroz Zakon o obnovi.

Za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, Hrvatska bi odgovarala ako je oštećenik njen državljanin, ili se radi o pravnoj osobi sa sjedištem u Hrvatskoj, te ako je šteta počinjena u Hrvatskoj.

Vlada je Saboru predložila izmjene Zakona o investicijskim fondovima kojima ograničava ulaganja zatvorenih investicijskih fondova, koji su nastali iz bivših PIF-ova, na samo pet posto vrijednosnih papira jednog izdavatelja, odnosno 10 posto ako udio fonda ne prelazi 40 posto portfelja jednog izdavatelja.

Fondovi će zbog toga u roku od godine dana morati prodati svoje većinske pakete u tvrtkama. Vlada se na izmjene odlučila jer su fondovi loši većinski vlasnici tvrtki koje treba restrukturirati.

Vodstvima fondova u Vladi također zamjeraju da su novac izvlačili iz poduzeća koja su imali u vlasništvu, te da su upravama tvrtki isplaćivali velike plaća, uz milijune kuna godišnjih nagrada, iako su tvrtke poslovale s gubitkom.

Time su, smatraju u Vladi, vlasnici udjela u fondovima, a to su ratni stradalnici, gubili na vrijednosti svoga vlasništva.

Vlada je utvrdila Nacionalnu strategiju usklađivanja hrvatskog tehničkog zakonodavstva (normizacija, mjeriteljstvo itd.) s onim u EU, te osnovala radnu skupinu koja će koordinirati provedbu te Strategije. Voditelj skupine je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.

´Zeleno svjetlo´ dobio je prijedlog CARDS Regionalnog programa za 2002. ukupno vrijedan 43,5 milijuna eura.

Vladinu podršku dobili su HAZU-ova Deklaracija o znanju, te paket ´statističkih akata´, u kojemu su i prijedlog zakona o službenoj statistici, te program statističkih istraživanja za 2003.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije