SVOJE poticaje za stambenu štednju država će smanjiti sa 25 na 15 posto, pa će se tako za štednju od 5.000 kuna umjesto 1.250 dobivati najviše 750 kuna godišnje.

Vlada, koja je s današnje sjednice predložila izmjene Zakona o stambenoj štednji, omogućit će stambenim štedišama i da svoju štednju jednom godišnje sele iz štedionice u štedionicu.

Uvodi se i mogućnost međufinanciranja, što znači da više neće biti potrebno štedjeti najmanje dvije godine da bi se dobio stambeni kredit, već će ga štediše moći dobiti i ranije.

Ministar financija Ivan Šuker ističe da je Vladin cilj utjecati na smanjenje kamatnih stopa u štedionicama koje su sada, kaže, veće nego kod komercijalnih banaka.

Isplata manjih poticaja stambene štednje primjenjivala bi se već za štednju uplaćenu u ovoj godini, a za koju država de facto poticaje isplaćuje u idućoj godini.

Tako bi država za poticaje već iduće godine uštedila 80 milijuna kuna.

Vlada je već ranije objasnila da se na smanjenje poticaja odlučila zbog toga što su isplaćena državna sredstva višestruko premašivala iznose koje su stambene štedionice odobrile za kredite.

Saboru je iz Banskih dvora poslan i konačni tekst zakona o šumama čija će provedba državu stajati dodatnih 5,2 milijuna kuna. Ta su sredstva potrebna za osnivanje i ustrojavanje šumarske savjetodavne službe, rad šumarskih inspektora i sl.

Temeljem zakona javno poduzeće Hrvatske šume preoblikovat će se u trgovačko društvo, koje će svoju dobit dijeliti s državom i proračunima lokalnih jedinica na način da će polovica ići samom društvu, a po četvrtina državi i lokalnim jedinicama.

Vlada je odobrila da se na šumskom zemljištu u vlasništvu države, ukupne površine oko 1.700 hektara, podignu vinogradi, voćnjaci i maslinici.

Na površinama koje se nalaze u više općina Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Istarske i Zagrebačke županije osnovala bi se služnost na rok od 40 godina za vinograde i voćnjake, odnosno 50 godina za maslinike.

Vlada je odobrila da danas s radom počne Carinarnica Varaždin koja pokriva područja Varaždinske i Međimurske županije.

Novi državni tajnik i pomoćnici ministara u Ministarstvu znanosti

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca danas je dobilo državnog tajnika i još dvoje pomoćnika ministra.

Vlada je, naime, danas državnim tajnikom toga Ministarstva imenovala Dražena Vikića Topića, a pomoćnicima ministra Dragicu Dujmović Markusi i Dražena Harasina.

Dužnost novog ministra unutarnjih poslova Ivici Kirinu donijela je i obvezu članstva u nizu Vladnih tijela.

Tako će bivšeg ministra Marijana Mlinarića novi ministar zamijeniti u Koordinaciji za unutarnju i vanjsku politiku, Kriznom Stožeru, Skupštini Agencije za komercijalnu djelatnost, radnoj skupini za obilježavanje 10. obljetnice Oluje, a bit će i član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, koji ujedno obavlja dužnost predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi.

Sanader: Vlada ispunjava obvezu prema umirovljenicima

Vlada je na današnjoj sjednici Hrvatskom saboru predložila da po hitnom postupku donese zakon o Umirovljeničkom fondu, te izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje znače i povratak na staru, švicarsku formulu usklađivanja mirovina.

Premijer Ivo Sanader izrazio je zadovoljstvo što Vlada ispunjava obvezu prema umirovljenicima.

"Ta trauma hrvatskog društva traje od 1993. i do sada ni jedna Vlada nije imala hrabrosti s njom se uhvatiti u koštac", rekao je Sanader.

Zakon o Umirovljeničkom fondu predviđa vraćanje duga na dva načina - u gotovini kroz dvije godine, ali u pola manji, te vraćanje duga u cijelosti kroz osam godina i uz dvije godine počeka.

Tako bi umirovljenici koji se odluče za gotovinu, prvu od ukupno četiri rate, dobili u drugom tromjesečju iduće godine, a umirovljenici koji se odluče za cijeli iznos prvu bi ratu dobili koncem 2007.

Po predloženim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju mirovine bi se od početka iduće godine umjesto s nominalnim rastom prosječne plaće, usklađivale s polovicom zbroja rasta plaća i troškova života, odnosno potrošačkih cijena.

S obzirom na stanje u gospodarstvu i mogućnosti proračuna, Hrvatska se odlučila za taj model koji, kaže ministar gospodarstva Branko Vukelić, ima i većina europskih zemalja.

Ministar uvjerava da to ne znači i smanjenje mirovina, već njihov rast po prihvatljivim stopama.

U obrazloženju zakona Vlada je izračunala da bi primjenom sadašnjeg modela rasta samo prema plaćama do 2007. mirovinski izdaci bili veći za 1,6 milijardi kuna, a do 2014. za čak 25 milijardi kuna.

Nova formula usklađivanja primjenjivat će se i na mirovine hrvatskih branitelja, radi čega Vlada predlaže i izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Formalno to znači da se iz toga zakona briše odredba o usklađivanju braniteljskih mirovina s rastom plaća, a na te će se mirovine primjenjivati Zakon o mirovinskom osiguranju.

Umirovljenici protiv stare formule za usklađivanje mirovina

Nakon višednevnih pregovora, Vlada i predstavnici umirovljenika usuglasili su se danas oko ustroja investicijskog fonda za povrat duga, a Vlada je, unatoč protivljenju umirovljenika, uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima bi se vratila stara formula za usklađivanje mirovina s rastom plaća.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec izjavio je nakon pregovora da je sadašnja formula usklađivanja mirovina s rastom plaća neodrživa, zbog dugoročnih obveza i situacije u proračunu.

Povratak na staru, tzv. švicarsku formulu, koja podrazumijeva usklađivanje mirovina dva puta godišnje s polovicom zbroja rasta plaća i troškova života jamčit će veći rast mirovina, tvrdi Polančec.

"To nije udar na umirovljenički džep jer trenutačno stara formula jamči veći rast mirovina od sadašnje formule usklađivanja", rekao je Polančec novinarima.

Najavio je da će se stara formula početi primjenjivati od veljače 2006. godine, što znači da će pri redovitom usklađivanju mirovina u rujnu biti primijenjena još važeća formula.

Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja izjavio je da su sve umirovljeničke udruge protiv promjene formule.

"Vrlo sam nesretan zbog političkog pritiska oko pitanja indeksacije mirovina i vezivanja te problematike s pitanjem obeštećenja umirovljenika, iako te dvije stvari nisu vezane", izjavio je Hrelja koji nije želio prejudicirati odluku stranke o daljnjoj potpori Vladi.

Dodao je kako umirovljenici drže da je stara formula socijalno pravičnija, jer je izraz solidarnosti između radnika i umirovljenika.

Zbog Vladine odluke o promjeni formule, u drugi su plan pali završni pregovori o investicijskom fondu za obeštećenje oko 423.000 umirovljenika kojima treba biti vraćen dug od 13,8 milijardi kuna.

Vlada je zajamčila da će umirovljenicima koji se odluče za duži rok isplate dug biti u cijelosti isplaćen bez obzira na poslovanje investicijskog fonda.

"Odlučili smo osnovati fond posebnog karaktera koji će funkcionirati kao investicijski, a Vlada će osigurati njegovo sukcesivno punjenje vrijednosnim papirima, dionicama i nekretninama tako da svi umirovljenici budu sigurni da će primiti svoj novac", rekao je Polančec.

Fond će početi s radom u zakonskom roku do 5. kolovoza. Iz Fonda će u određenom roku obavijestiti svakog umirovljenika o visini duga i zatražiti da se opredijele hoće li isplatu polovice duga u roku dvije godine ili cijelog iznosa u roku osam godina, u koje ulaze dvije godine počeka i šest godina isplate.

Polančec očekuje da će se velika većina umirovljenika opredijeliti za ubrzanu isplatu kroz četiri rate tijekom 2006. i 2007. godine, s tim da bi prva isplata bila između 1. travnja i 30. lipnja iduće godine.

Oni koji se odluče za cijeli iznos duga primat će jednogodišnje uplate svake godine u zadnjem kvartalu kroz šest godina. Prvu će ratu primiti krajem 2007. godine.

"Vjerujem da smo pronašli metodu kojom će umirovljenici biti zadovoljni jer je osnivanje fonda jedini mogući način obeštećenja, prema Zakonu o povratu duga kojim se izvršava odluka Ustavnog suda iz 1998. godine, ocijenio je Polančec.