Vlada za prometovanje hrvatskih zračnih prijevoznika unutar EU

HRVATSKA će nastojati svojim zračnim prijevoznicima osigurati i pravo letenja unutar EU, dakle između pojedinih zemalja članica, a ne samo između Hrvatske i pojedine od tih zemalja, najavio je danas ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta.

Vlada je, naime, odlučila pokrenuti postupak sklapanja sporazuma s Europskom zajednicom o određenim aspektima zračnog prometa.

Tim sporazumom unose se odredbe o nediskriminirajućem odnosu prema svim zračnim prijevoznicima zemalja članica EU-a prema hrvatskom tržištu bez obzira iz koje zemlje prijevoznici dolaze, a što do sada nije bilo moguće prema dvostranim sporazumima.

Kroz pregovore o tom sporazumu Hrvatska će nastojati izboriti reciprocitet za hrvatske zračne prijevoznike u pristupu zrakoplovnom tržištu zemalja zajednice, najavio je Kalmeta.

Vlada je pohvalila rad Savjeta za prostorno uređenje Države u prošloj godini, ocjenivši da je ispunio svoju zadaću, uspio se, uz resorno ministarstvo, nametnuti kao ključni čimbenik u zaštiti prostora.

Savjetu se u prošloj godini obratilo više od 400 građana, skrećući pažnju na probleme u prostoru i očekujući njegovu intervenciju, iako je to posao Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, istaknuo je predsjednik Savjeta Jerko Rošin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Savjet će se ubuduće prioritetno baviti urbanom komasacijom, usklađivanjem svih subjekata u čuvanju prostora i građevinske baštine, kao i zauzimati za ponovno osnivanje Zavoda za urbanizam.

Zakoni koje Vlada predlaže i propisi koje donosi ubuduće će prije donošenja morati imati procjenu učinaka na državni i lokalne proračune, procjenu socijalnog i ekološkog učinka.

Predviđeno je to dvama aktima koje je danas Vlada prihvatila, a jedan od njih su i izmjene njenog Poslovnika. Na taj korak Vlada se odlučuje želeći eventualne probleme u provedbi zakona svesti na najmanju mjeru.

Državni tajnik Državnog ureda za upravu Antun Palarić to je potkrijepio primjerom Zakona o dostupnosti javnih informacija, gdje su problemi nastali, jer se nije znalo koje će se informacija tražiti, koliko će ljudi biti na tome angažirano, itd.

Pripremu projekta održivog zdravstvenog sustava, čija je svrha reforma tog sustava, darovnicom do 425.000 američkih dolara podržat će Međunarodna banka za obnovu i razvoj.

Do lipnja ove godine švedska će Vlada Hrvatskoj staviti na raspolaganje dodatnih 880.000 švedskih kruna, a u sklopu projekta potpore Ministarstvu europskih integracija u procesu koordinacije upravljanja i praćenja financijske pomoći EU.

Time se ukupan doprinos Švedske penje na 2,3 milijuna kruna.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara