Tekst: P.V.
Foto: cess.org

VLADIMIR GLIGOROV, analitičar Bečkog instituta za financije, i istinski autoritet na području ekonomije u svom je komentaru za srpski dnevni list Blic najavio kraj recesije, ali uz napomenu kako to ne znači i početak oporavka.

Gligorov se posebno osvrnuo na gospodarstva na prostoru Balkana, s naglaskom na Hrvatsku i Srbiju pa tako citira i izjavu guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je rekao da je dotaknuto dno recesije i da sada slijedi oporavak koji će biti spor. "Hrvatski gospodarski rast trebao bi biti negativnih šest posto, a srpski minus tri posto", piše Gligorov i tumači kako će pozitivne stope rasta imati Albanija i Kosovo.

"Što objašnjava ove razlike? U najvećoj mjeri, tri faktora: otvorenost, industrijalizacija i način financiranja", tvrdi Gligorov i tumači kako zemlje koje su zatvorenije, mjereno veličinom izvoza, manje osjećaju efekte krize zato što se uvoz smanjuje brže i mnogo više nego izvoz. "To naravno znači i da će se oporavljati sporije jer povećanje izvoza, kada se svjetska privreda oporavi, neće biti toliko značajno kao u zemljama koje u većoj mjeri ovise o stranim tržištima", tumači Gligorov.

Razvijenije zemlje su najviše pogođene krizom, ali će se i brže oporavljati

Trenutna kriza, prema riječima Gligorova, najviše pogađa industriju pa su zato, pomalo paradoksalno, najviše pogođene razvijenije zemlje. "Razvijenost predstavlja problem jer se ne traže industrijski proizvodi, ali će, također, biti i prednost kad dođe do oporavka. Posebno zbog toga što će ulaganje u industrijsku proizvodnju u manje razvijenim zemljama kasniti, budući da će biti puno neiskorištenih kapaciteta u industrijaliziranim zemljama koji će se najprije obnoviti", vjeruje Gligorov.

Gligorov također tumači kako zemlje koje se više financiraju kreditima multilateralnih ustanova poput Svjetske banke, a manje komercijalno ne doživljavaju značajan pad u investicijskoj aktivnosti, ali to su opet manje razvijene zemlje. Isti će se trend tako nastaviti i kad se poveća investicijska i kreditna aktivnost banaka i privatnih poduzetnika, zbog čega će oni najprije ulagati u razvijenije zemlje pa će njihov oporavak biti brži. "Sve u svemu, kraj recesije nije i početak oporavka jer nedostaju izvori rasta", zaključuje Gligorov. 

Gligorov u srpnji isticao da je Hrvatskoj potrebna promjena vlasti

Podsjećamo, Gligorov je u ekskluzivnom razgovoru za Index u srpnju ove godine komentirao antirecesijske mjere Vlade Jadranke Kosor, te je tada ustvrdio kako harač i povećanje PDV-a nisu dobre mjere. Gligorov je tada kazao kako bi prikladna antirecesijska mjera bila smanjenje javne potrošnje, ali dodao i kako je to "politički neizvedivo".

"To je otprilike politički izbor. Ako je Vlada slaba, kao što hrvatska jest, nije neočekivano da je odlučila da o srednjoročnim problemima misli kasnije", isticao je tada Gligorov, te napominjao kako je Hrvatskoj potrebna promjena vlasti i ekonomske politike.