HRVATSKA Vlada uskoro bi mogla raspravljati o novom zakonu o pošti, kojim bi se, po uzoru na zemlje EU, definirao monopol Hrvatskih pošta u dostavi pismovnih pošiljki do 2009., te preciznije definiralo što su to pismovne pošiljke, a što tiskanice, doznaje se danas iz izvora bliskih Banskim dvorima.

Vlada je jučer raspravljala o poslovanju šest javnih poduzeća, među kojima i Hrvatske pošte (HP). Potpredsjednik Vlade Slavko Linić tom je prigodom upozorio da su neke državne tvrtke, kao npr. HP, izložene velikim udarcima zbog nelojalne konkurencije na tržištu, ne precizirajući detaljnije o čemu se točno radi.

U Vladi bliskim krugovima to pak povezuju s problemom dostave pismovnih pošiljki i putem privatnih tvrtki, iako i važeći Zakon o pošti definira monopol HP-a, te rastezljivim tumačenjem što su to pismovne pošiljke, a što tiskanice.

Zakon o pošti iz 1994. definira da je funkcioniranje poštanskog prometa i obavljanje poštanskih usluga od interesa za državu. Precizira također i da usluge prijama, prijevoza i uručenja pismovnih pošiljaka te poštanskih i brzojavnih uputnica obavlja jedino HP, a da dostavu tiskanica mogu obavljati i druge pravne i fizičke osobe prema uvjetima slobodnog tržišta.

Unatoč tim zakonskim odredbama neke tvrtke, ali čak i neka ministarstva dostavu pismovnih pošiljki povjerili su nekim privatnim tvrtkama, što je izazvalo nezadovoljstvo nekih članova Vlade.

Ti krugovi ističu da nije problem organizirati dostavu u velikim gradovima, već osigurati urednu dostavu na cjelokupnom području Hrvatske. Nije problem, kažu, dostava u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, velikim centrima gdje bi se širio privatni business, nego u cijeloj Hrvatskoj, na Visu, Lastovu, slabo naseljenim područjima. Tu se dostava prepušta samo HP-u, pa bi to poskupilo poštanske usluge, odnosno može se postaviti pitanje hoće li porezni obveznici plaćati dostavu pošte na područja gdje nema ekonomskog interesa za to, napominju Vladini krugovi.

Upozoravaju da i europske zemlje štite monopol pošta u dostavi pismovnih pošiljki do 2009., te da bi tu odredbu trebalo ugraditi i u novi zakon o pošti.

Također se zalažu i za preciziranje pojmova pismovnih pošiljki i dostave tiskanica gdje bi trebalo omogućiti i privatne inicijative. Po tumačenjima tih Vladinih krugova, pismovne pošiljke su one koje su adresirane na ime i prezime određene osobe, dok su tiskanice sve one koje nisu naslovljene na konkretnu osobu i to su razni propagandni materijali, reklamni leci i sl.

Nezadovoljstvo tih krugova posebno izaziva činjenica da su i neka ministarstva dostavu pismovnim pošiljki povjerila ili zatražila da se to omogući i privatnim tvrtkama, te što se s jedne na drugu inspekciju prebacuje pitanje inspekcije provođenja i važećeg zakona.

Sve to trebao bi preciznije definirati novi zakon o pošti koji bi se, prema najavama, uskoro trebao pojaviti pred Vladom.