Foto: Hina

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno između prvog i trećeg listopada, pokazuje potpuni gubitak pozitivnog učinka hrvatskog ulaska u EU kako na percepciju rada Vlade tako i na doživljaj prvog ministra. Tome je svakako pripomogao spor Vlade RH s Europskom komisijom oko vremenskog ograničenja u tzv. Lexu Perković. Vlada je ovaj mjesec na samom dnu povjerenja i s najnižom ocjenom za svoj rad, dok je premijer Milanović značajno porastao u izboru za najnegativnijeg hrvatskog političara. To je ujedno najizravnija posljedica sukoba s EK.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom listopada bilježi izbor od 25 posto (prema prošlomjesečnih 25,3%). HDZ-u je zaustavljen rast izbora koji je trajao od travnja, odnosno od izbora za Europski parlament. Tako je ovaj mjesec vodeća oporbena stranka zabilježila izbor od 21,9 posto (prema 22 posto iz rujna). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 7,0 posto (prema 6,9 posto iz kolovoza). HNS je i ovaj mjesec na samom izbornom pragu (sada 5 posto, u odnosu prema 4,9% iz rujna, odnosno 5,1% iz kolovoza). Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (23,5%).

U tri dosadašnja mjesečna istraživanja aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) bilježi prednost u odnosu na koaliciju desnog centra koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS). U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9% koalicije lijevog centra prema 26,4% koalicije desnog centra), te se u posljednja dva mjeseca lagano topila. U rujnu je ona bila 6,1 postotnih poena (31,2% prema 25,1%), da bi početkom ovog mjeseca iznosila 5,7 postotnih poena (30,7% prema 25,1%). U tri promatrana mjeseca koalicija lijevog centra je izgubila 2,2 postotna poena izborne podrške (s 32,9% na 30,7%), dok je desna izgubila 1,3 postotna boda.

Josipović najpozitivniji, Liniću raste potpora

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40,1% izbora (prošli mjesec 41,1%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici čvrsto drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 14,2% (u odnosu na prošlomjesečnih 11,6%). Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je treći izbor građana s 5,2 posto (što je nešto slabije od rujanskih 5,6%). Sada je Dragutin Lesar na četvrtom mjestu s izborom od 3,4% (prošli mjesec 3,1%). Premijer Milanović je ovaj mjesec peti s izborom od 3,1% (u rujnu 3,7%), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2,2% izbora na sedmom mjestu.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara deveti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,8 posto izbora (prema rujanskih 30,2%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 26,8 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 20,8%). Taj porast negativnog doživljaja najizravniji je pokazatelj doživljaja njegove politike koju je manifestirao u rujnu (u čemu se posebno isticao spor s EK). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 15% prema 14,9% iz rujna). Slavko Linić s izborom od 7,2 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 9,3%).

Lex Perković najvažnija tema prošloga mjeseca

U posljednjem istraživanju recentni događaji u vezi spora između Vlade RH i EK oko Europskog uhidbenog naloga (kod nas poznatiji kao tzv. Lex Perković) najvažnija je tema proteklih mjesec dana za 32,4 posto hrvatskih građana. Slijedi već dugogodišnja tema – gospodarska kriza - s izborom od 16,8%. Najčešća tema iz prethodnog istraživanja, a koja se protegla i u ovom mjesecu (događaji u vezi dvojezičnosti i ćiriličnog pisma u Vukovaru) ovaj je mjesec na trećem mjestu sada s izborom od 12,7 posto. Štrajk medicinskog osoblja    izbor je 11,1% građana/ki, dok je HEP-ovo smanjenje cijene struje za sedam posto izbor u 4,6% slučajeva. Slijedi Milanovićevo obraćanje u Saboru o stanju države i nacije (4,0%), trogodišnje smjernice fiskalne politike Vlade (3,1%), košarkaški uspjeh na Europskom prvenstvu u Sloveniji (2,4%) i divljanje navijača na utakmici Rijeka-Hajduk (2,3%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rjeđi izbor od 2%.

Najslabija ocjena Vlade u mandatu

Vlada RH u svom dvadesetom i prvom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 30,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 37,3%), dok Vladinu politiku ne podržava 55,1 posto građana (prema 45,5% iz rujna) uz 14,6 posto neodlučnih. Tako se potpuno istopio pozitivan učinak ulaska u EU na podršku Vladi RH koji se očitovao i u ocjeni rada Vlade i u potpori njezinoj politici. Ovaj je mjesec Vlada za svoj rad dobila najslabiju ocjenu u ovom mandatu (2,21 prema prošlomjesečnoj 2,39). Za ilustraciju podatak da je na početku mandata u veljači 2012. ta ocjena iznosila 3,10. Predsjednik republike je ocijenjen čvrstom četvorkom (3,74), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,20).