Foto: NATO/Press

USPRKOS bojazni zbog ruske agresije u Ukrajini i političkim obećanjima datim na summitu NATO-a u Walesu u rujnu 2014. da će svoje vojne proračune povećati na dva posto BDP-a, istraživanje neprofitne udruge European Leadeship Network (ELN) sa sjedištem u Londonu o tome koliko zemlje u 2015. planiraju potrošiti na vojsku pokazuje da 14 zemalja NATO-a neće, osim jedne, ispuniti preuzete obveze.

ELN je prikupio podatke za 14 zemalja NATO-a kako bi utvrdio idu li one u smjeru onog što je dogovoreno prije šest mjeseci u Walesu - da će u 2015. za obranu izdvojiti dva posto BDP-a. Samo jedna od njih 14, Estonija, ispunit će tu obvezu, s proračunom za obranu od 2,05 posto BDP-a.

MORH je priopćio da je hrvatski vojni proračun za 2014. prema financijskom planu iznosio 4,26 milijardi kuna (549,009.276,71 eura), a izvršenje je bilo 4,17 milijardi kuna, odnosno 1,3 posto BDP-a, s gotovo nepromijenjenim financijskim planom za 2015. godinu u iznosu od 4,27 milijardi kuna.

Šest zemalja će smanjiti izdvajanja za obranu, a među njima su i dvije europske zemlje unutar NATO-a koje troše najviše na vojsku - Velika Britanija (48,4 milijarde eura ili 1,88 posto BDP-a) i Njemačka (32,26 milijardi eura ili 1,09 posto).

Za usporedbu, proračuni tih zemalja za obranu su prošle godine iznosili 2,07 posto BDP-a u Velikoj Britaniji i 1,14 posto u Njemačkoj.

"Postavlja se pitanje hoće li Njemačka moći pridonijeti općim potrebama NATO-a na području obrane", pišu stručnjaci udruge Denitsa Raynova i Ian Kearns.

"Neke se zemlje nastavljaju ponašati kao da se ništa ne događa"

Ostale četiri koje "režu" sredstva namijenjena obrani su Kanada, Italija, Mađarska i Bugarska i njihova izdvajanja za obranu iznose jedan posto BDP-a.

"Neke se zemlje nastavljaju ponašati kao da se ništa ne događa, a u nekim slučajevima rade upravo suprotno od onog što je Savez odlučio", stoji u izvješću ELN-a.

Francuska, još jedna od "velike NATO trojke" u Europi, ostat će na 1,5 posto BDP-a (31,4 milijarde eura) kao i prošle godine.

Poljska, koja je vrlo blizu ostvarenja cilja od dva posto predvodnica je u skupini šest zemalja koje povećavaju vojni proračun, ali još nisu dosegle željenu brojku od dva posto BDP-a. To su još Latvija, Litva, Norveška, Nizozemska i Rumunjska.

Nizozemska će prvi puta u deset godina na vojsku potrošiti više, a ne manje

ELN podsjeća da su Poljska i baltičke zemlje te Rumunjska najviše zabrinute zbog nove ruske prijetnje, no vojne proračune "osnažuju" i Nizozemska i Norveška.

Nizozemska, koja još uvijek pamti rušenje zrakoplova i pogibiju 193 svojih državljana, "prvi put će u deset godina na vojsku potrošiti više, a ne manje".

U izvješću se zaključuje da retorika na summitu u Walesu nije baš naišla na prijem velikih europskih vojnih sila, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Iza fasade jedinstva NATO-a, među saveznicama vlada različita percepcija prijetnje, što se ogleda i u njihovim različitim pristupima vojnom proračunu.

ELN zaključuje da je teško očekivati znakovitiju promjenu u dugoročnom trendu pada izdvajanja za obranu u Europi, usprkos nepovoljnom razvoju događaja zbog postupanja Rusije i stanja na Bliskom istoku.

Niti jedna od zemalja NATO-a obuhvaćena izvješćem nema niti financijska sredstva niti potporu domaće javnosti da u potpunosti modernizira svoje oružane snage i sveobuhvatno razvije vojne kapacitete. Jedini realistični scenarij za napredak je pojačana suradnja među zemljama članicama.