Vrhovni sud raspravljat će 30. ožujka o žalbi Fikreta Abdića na nepravomoćnu presudu kojom ga je Županijski sud u Karlovcu lani proglasio krivim za ratni zločin u tzv. Autonomnoj pokrajini Zapadnoj Bosni, od 1993. do 1995., i osudio na 20 godina zatvora.

Vrhovni sud će na javnoj sjednici saslušati argumente obrane, nakon čega će iza zatvorenih vrata odlučiti o Abdićevoj žalbi. On neće biti nazočan sjednici jer je sud ocijenio da za to nema potrebe.

Abdićev branitelj Davorin Popović rekao je Hini da obrana ne traži smanjenje kazne, već ukidanje presude i oslobađanje.

"Fikret Abdić ne priznaje krivicu. Mi tvrdimo da organiziranog progona i ratnog zločina nije bilo. To je utvrđeno i u postupku protiv Ibrahima Đedovića koji je bio osuđen prvo na 15 godina, potom na deset, da bi na kraju presuda bila oslobađajuća, a on je bio direktno nadležan za te 'sabirne izolacione centre', kako su ih oni nazvali", kazao je Popović. Đedović je bio Abdićev pomoćnik ministra policije i član Vrhovne komande.

Rekao je da o detaljima žalbe ne želi govoriti u medijima jer njegov branjenik smatra da bi se objavljivanje njezinog sadržaja moglo protumačiti kao pritisak na Vrhovni sud. Iz istog razloga, kaže, Abdić ne želi davati intervjue hrvatskim i bosanskim medijima.

"Kada dobijemo odluku Vrhovnog suda možemo sve dati na uvid i o svemu razgovarati jer opsežna žalba sadrži puno zanimljivog materijala i dokumenata", tvrdi Popović.

Obrana se, kako je rekao, načelno žali na "bitne povrede postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje" jer, smatrajući da nije ni bilo ratnog zločina, nije predlagala dokaze. "Sada imamo veliku listu svjedoka, pa i pripadnika Petog korpusa Armije BiH koji su bili zatočeni", kazao je Popović.

"Nitko ne osporava da je bilo pojedinačnih slučaja ratnog zločina, ali Vrhovni sud Federacije BiH u Sarajevu je presudio da nije bilo organiziranog progona i ratnog zločina", tvrdi Popović.

Obrana, nadalje, smatra da je na suđenju povrijeđen zakon, jer je okrivljenik proglašen krivim, a nisu utvrđene sve činjenice. Popović tvrdi da je bilo i bitnih povreda postupka.

"Tu je na prvom mjestu činjenica da nije ispunjena procedura za ustupanje postupka iz BiH u Hrvatsku", kazao je.

Dodao je kako Vrhovni sud može potvrditi presudu, preinačiti u oslobađajuću ili ukinuti i slučaj vratiti na ponovno suđenje.

Rekao je kako u slučaju odbijanja Abdićeve žalbe postoji još i drugi stupanj Vrhovnog suda.

Krajem srpnja prošle godine karlovački Županijski sud osudio je Abdića da je protivno Ustavu BiH proglasio tzv. Autonomnu Pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB) i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave APZB-a. U tim se logorima, tvrdi tužiteljstvo, prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo na službu u paravojsci.

"Ova kazna sadržava, osim kazne optuženiku i element tzv. generalne prevencije, koja svima mora reći da takvo ponašanje nije dopušteno, da je kažnjivo, pa je zato izrečena i najteža kazna", rekla je prigodom obrazlaganja presude predsjednica sudskog vijeća Jasminka Jerinić-Mušnjak, ustvrdivši kako Abdić ni u jednom trenutku tijekom suđenja nije izrazio žaljenje za stradavanje tih ljudi.

Sudsko vijeće prihvatilo je dokumente i iskaze svjedoka po kojima je najmanje troje ljudi umrlo od posljedica zlostavljanja u logorima kroz koje je prošlo pet tisuća ljudi.

Abdić je od 27. lipnja 2002. godine u karlovačkom Okružnom zatvoru, a suđenje mu je počelo u rujnu iste godine. Optužnicu je još u kolovozu 1996. podignulo Više javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom Vrhovnoga suda RH karlovački Županijski sud preuzeo je suđenje na temelju sporazuma vlada dviju država o pravnoj pomoći iz 1996.

(Hina) xvhor yso