Vrhovni sud 8. i 9. veljače o novoj žalbi Fikreta Abdića

VRHOVNI sud razmatrat će 8. i 9. veljače žalbu Fikreta Abdića na nepravomoćnu odluku tog suda kojom mu je potvrđena 20-godišnja zatvorska kazna na koju ga je osudio karlovački Županijski sud zbog ratnog zločina počinjenog u tzv. autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna, od 1993. do 1995.

Vrhovni sud izvijestio je danas da Abdić neće biti nazočan na sjednici otvorenoj za javnost. Njega će zastupati odvjetnik Davorin Popović koji ga je branio na suđenju u Karlovcu.

Popović je za Hinu izjavio kako obrana ne traži smanjenje kazne, već ukidanje presude i oslobađanje Abdića jer tvrdi da nikakvog organiziranog progona i ratnog zločina nije bilo u tzv. AP Zapadnoj Bosni. Uz to, obrana i dalje tvrdi da nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za preuzimanje postupka od BiH i vođenje u Hrvatskoj.

Popović kaže da je žalbu na drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda potkrijepio brojnim dokazima i izjavama više od deset svjedoka sa suđenja koji tvrde da su iskaze dali pod prisilom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ti svjedoci tvrde da su ih na to prisiljavale tajne službe BiH koje su i pripremale optužnicu i prikupljale dokaze protiv Abdića", rekao je Popović. Dodao je da će, ako Vrhovni sud ukine presudu i odredi ponavljanje suđenja, predložiti saslušanje 480 svjedoka, većinom zatvorenika i pritvorenika tzv. sabirnih centara.

Fikret Abdić u pritvoru je od lipnja 2001. Optužnicu protiv njega podiglo je Više javno tužilaštvo u Bihaću (BiH), a Hrvatska je postupak protiv njega preuzela na temelju sporazuma vlada dviju država o pravnoj pomoći iz 1996.

U srpnju 2002. karlovački Županijski sud proglasio ga je krivim za ratni zločin i osudio na 20 godina zatvora.

U obrazloženju te presude, među ostalim, piše da je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je Abdić, protivno Ustavu BiH, proglasio tzv. autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu i kao vrhovni zapovjednik tzv. narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave AP ZB-a.

U tim se logorima prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo ih se na službu u paravojsci. Sud je prihvatilo dokumente i iskaze svjedoka po kojima je najmanje troje ljudi umrlo zbog zlostavljanja u logorima kroz koje je prošlo oko pet tisuća ljudi.

Abdić se na tu presudu žalio, no Vrhovni sud ju je u travnju prošle godine potvrdio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara