PETEROČLANO Vijeće Vrhovnog suda razmatralo je danas žalbu Fikreta Abdića kojeg je karlovački Županijski sud prošle godine nepravomoćno osudio na 20 godina zatvora, zbog ratnih zločina u tzv. Autonomnoj pokrajini Zapadnoj Bosni, od 1993. do 1995.

Na javnoj sjednici Vijeće je upoznato s prvostupanjskim postupkom, presudom i žalbom obrane. Odluku o prihvaćanju ili odbijanju Adbićeve žalbe Vrhovni će sud donijeti na zatvorenom dijelu sjednice, a objaviti će je naknadno putem Internet stranice Suda, nakon što odluka bude dostavljena prvostupanjskom sudu.

Abdić, koji je od lipnja 2002. u karlovačkom Okružnom zatvoru, nije bio nazočan sjednici, jer je Vrhovni sud ocijenio da za to nema potrebe.

Njegova obrana žalila se na "bitne povrede postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje", zbog čega je tražila ukidanje presude i ponovno suđenje sa saslušanjem dodatnih svjedoka ili Abdićevo oslobađanje.

U višesatnom izvještaju sutkinja Hajrija Novoselec ponovila je glavne elemente suđenja na kojem je Abdić, krajem srpnja 2003., osuđen da je protivno Ustavu BiH proglasio tzv. Autonomnu Pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB) i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora u koje su zatvarani protivnici uspostave njegove države.

Prema iskazima svjedoka, uglavnom bivših zatočenika, oni su u zatvorima zlostavljani, maltretirani i tjerani na težak rad, zbog čega su neki i preminuli. Zatvorenici su također, kako je rečeno, prisiljavani na sudjelovanje u Abdićevoj paravojsci.

Kroz logore je, tvrdi tužiteljstvo, prošlo oko pet tisuća muškarac, žena i djece, a osim civilnih logora Abdić je osnovao i zatvore za pripadnike Armije BiH, zarobljenih u sukobu s njegovim jedinicama.

Iskaze većine svjedoka Abdić je pokušavao pobiti već na sudu. U devetodnevnom iznošenju obrane prepričao je čitav svoj život, te naglasio da je postupak protiv njega, zbog političkog razilaženja, pokrenuo pokojni predsjednik BiH Alija Izedbegović i vodstvo njegove stranke SDA, kazala je sutkinja Novoselec.

Nakon donošenja presude žalbu je, osim njegovih odvjetnika, podnio i sam Abdić. Odbacio je optužbe, ponovivši da je proces protiv njega montiran, a za ponovno je suđenje predložio čak 482 nova svjedoka. Njegovi su branitelji predložili novih 180 svjedoka, među kojima, kako tvrde, ima i pripadnika Petog korpusa Armije BiH, koji su bili zatočeni u Cazinskoj krajini.

Državno odvjetništvo odbacilo je žalbe kao neosnovane, ustvrdivši kako je karlovački Županijski sud donio pravilnu odluku.

Obraćajući se Vijeću Vrhovnog suda Abdićevi su branitelji istaknuli kako je njegov slučaj nezakonito predan hrvatskom pravosuđu. Optužnicu je još u kolovozu 1996. podiglo Više javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom Vrhovnoga suda karlovački Županijski sud preuzeo je suđenje na temelju sporazuma vlada dviju država o pravnoj pomoći iz 1996. No, Abdićevi odvjetnici tvrde da za prebacivanje slučaja hrvatskom pravosuđu nije bilo neophodne suglasnosti oštećenika.

Osim toga sporazum između Hrvatske i BiH predviđa da se na temelju njega neće voditi postupci političke prirode, a Abdić je optužen zbog osnutka Automomne pokrajine, kazali su odvjetnici, dodavši da takve postupke abolira i Daytonski mirovni sporazum, kao i zakoni BiH.

Odvjetnici tvrde i da sud nije jednako tretirao svjedoke čiji su iskazi išli u prilog Abdiću, u odnosu na one koji su ga teretili, te da imaju i dokaze da je veliki broj svjedoka bio "instruiran" prije davanja iskaza. O političkoj pozadini Abdićeva progona govori i činjenica da su ga neistomišljenici i fizički pokušali eliminirati, tvrdi obrana.