Tekst: J.D.
Foto: AFP

NAJPOZNATIJI ulagač na svijetu i već desetljećima jedan od najbogatijih ljudi na planetu, Warren Buffet, rekao je da je malo ljudi moglo predvidjeti koliko će teška biti američka hipotekarna kriza i da direktori bonitetnih agencija ne bi trebali biti sankcionirani zbog toga što su propustili uvidjeti dolazak krize.

"Krivo su procijenili", rekao je Buffet o postavljanju netočnih rejtinga za investicije povezane s nekretninama, a i samog sebe je ubrojio u one koji nisu vidjeli što se događa tijekom rasta "najvećeg mjehura ikad". Da je sam znao koliko će ozbiljna biti financijska kriza, prodao bi svoj udio u bonitetnoj agenciji Moody's.

Bonitetne agencije postale "neprijatelji"

Buffet je izjave dao tijekom svjedočenja pred posebnim povjerenstvom američkog Kongresa koje istražuje uzroke krize. Danas svjedoči i glavni izvršni direktor Moody'sa, Raymond McDaniel. Buffet je najveći dioničar agencije Moody's.

Bonitetne agencije se optužuje za nesavjesno poslovanje tijekom krize. Prvo su davale visok rejting financijskim instrumentima povezanim s nekretninama, a kad su vlasnici nekretnina bankrotirali, agencije su odjednom smanjile rejting za investicije vrijedne milijarde dolara. To ne samo da je probudilo krizu, nego su agencije bile i u sukobu interesa jer su davale rejting za investicije banaka koje ih plaćaju, istaknuli su mnogi u Kongresu.

Buffet je rekao da, bez obzira na svoj udio u agenciji Moody's, nikad ne odlučuje o financijskim investicijama na temelju kreditnih rejtinga.

Agencije u novom zakonu

Predsjednik jedne od američkih regulatornih agencija rekao je da je Moody's imao velik profit od podupiranja vrijednosnica vezanih uz nekretnine. Prihod im je porastao od 600 milijuna dolara u 2000. godini do 2,2 milijarde u 2007. godini, kad je nekretninski mjehur pukao.

Bonitetne agencije su već došle pod vatru u Senatu, gdje ih je predsjednik pododbora zaduženog za istraživanje uzroka krize napao zbog prevelike mogućnosti sukoba interesa. Senator Carl Levin rekao je da bi se taj sukob interesa trebao riješiti.

Senat ga namjerava riješiti u sklopu regulative o financijskim institucijama. U senatskoj verziji zakona banke više neće same smjeti birati agencije za koje žele da daju rejting njihovim investicijama, nego će to činiti nezavisni odbor koji će imenovati regulatorne agencije. Kritičari napominju kako se time ne sprečava da banke i dalje plaćaju agencije koje im daju rejting, a mnogi su se upitali ima li smisla ovlasti davati regulatorima, koji su i sami propustili vidjeti dolazak financijske krize.