NE POSTOJI pravna veza između odobravanja avisa o Hrvatskoj i ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), ali postoji politička veza između ta dva pitanja, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger.

Wunenburger je na konferenciji za novinare u Zagrebu govorio o posjetu hrvatskog izaslanstva na čelu s premijerom Ivom Sanaderom Bruxellesu i Strasbourgu početkom prošlog tjedna. Premijer Sanader tada se sastao s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, povjerenicima za vanjske odnose i proširenje Chris Pattenom i Guenterom Verheugenom te s predsjednikom Europskog parlamenta Patom Coxom.

Wunenburger je više puta istaknuo da nema pravne veze između ratifikacije SSP-a i avisa, ilustrirajući to primjerom Litve, Latvije i još nekih zemalja, čiji europski sporazumi - koji su pandan SSP-u - nisu bili stupili na snagu kada je objavljen avis ili kada su započeli pregovori o članstvu.

"Ali, postoji politička veza između tih dvaju pitanja, što znači da ne možete očekivati da će neke zemlje članice zadržati svoje političke rezerve u pogledu ratifikacije i odobriti avis Komisije i početak pregovora", rekao je Wunenburger.

"Ne mislim da će Komisija preuzeti rizik da objavi bilo pozitivno, bilo negativno mišljenje, kada znamo da se neke članice neće složiti s tim, mislim da bi to bilo štetno za sve, uključujući i Hrvatsku", dodao je šef Delegacije Europske komisije u Zagrebu.

"Međutim", nastavio je Wunenburger, "to ne mora značiti da SSP mora biti ratificiran, ali barem proces ratifikacije mora biti nastavljen".

"Ako one članice koje su izrazile političke rezerve u pogledu ratifikacije, u vrijeme kada Komisija objavljuje svoje mišljenje, ocijene da su se uvjeti promjenili i da mogu ukloniti svoje rezerve u pogledu ratifikacije, onda će se cijeli proces nastaviti i naći ćemo se u situaciju u kojoj bi Hrvatska mogla biti proglašena kandidatom, pregovori bi mogli biti otvoreni, a proces ratifikacije bi se nastavio", rekao je Wunenburger.

On je rekao da Komisija radi na izradi mišljenja o Hrvatskoj prema predviđenom kalendaru i kako očekuje da će se izrada avisa dovršiti negdje na proljeće, ne navodeći nikakav konkretan rok, priznajući da je "proljeće rastezljiv pojam".

Pri tome će Europska komisija koristiti iste kriterije i istu metodologiju kao i slučaju pristupajućih zemalja.

U pogledu hrvatske aplikacije ključni su parametri suradnja s Haškim sudom, povratak izbjeglica, provedba ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, reforma pravosuđa i dobri odnosi sa susjedima, rekao je Wunenburger.

Wunenburger je rekao da je pitanje suradnje s Haškim sudom jedno od najtežih kriterija s kojim se Hrvatska suočava.

"Mi nećemo suditi prema riječima nego prema djelima...Mi nemamo informacije iz prve ruke o tome kakva je suradnja, mi se oslanjamo na Haški sud. Ako oni kažu da postoji puna suradnja, mi smo zadovoljni", rekao je Wunenburger.

Na pitanje novinarke španjolske novinske agencije EFE da komentira izjavu ministra vanjskih poslova Miomira Žužula da su u izviješćima hrvatskih medija bila točna samo imena te ima li dojam da je hrvatska javnost loše informirana o posjetu hrvatskog izaslanstva Bruxellesu, odgovorio je kako "misli da je cijela stvar potaknuta člankom Hine".

"Smatram da je novinar Hine izvijestio u dobroj vjeri o onome što je čuo u Bruxellesu, ali mislim da je izvijestio o nečemu što nije razumio, jer i nakon što sam dvaput pročitao taj članak na engleskom jeziku nisam razumio što to znači", rekao je Wunenburger.

Wunenburger je dodao da "odgovornost za to možda nije na novinaru i da je to ono što je predsjednik Prodi rekao. Ja sam bio tamo i to može biti slučaj", rekao je Wunenburger.

(Hina) sv dv