U SLIJEDĆIH deset godina osnovnu školu u Hrvatskoj trebalo bi završiti i 90 tisuća odraslih osoba.

Po podatcima Ministarstva prosvjete i športa, na osnovi programa opismenjavanja odraslog stanovništva osnovnu bi školu trebalo završiti 12.000 osoba bez ijednog razreda i 78.000 s djelomičnom osnovnom školom.

Pozornost će biti usmjerena na polaznike između 15 i 49 godina, rečeno je u Ministarstvu, u povodu Međunarodnoga dana pismenosti, 8. rujna.

Vlada je u 2003. izdvojila 6,5 milijuna kuna kojima kani podići obrazovnu razinu stanovništva i omogućiti lakše stjecanje prvog zanimanja, rekao je nedavno ministar Vladimir Strugar u prigodi posjeta Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu kako bi ohrabrio projekt opismenjavanja odraslih.

Idućih će godina Vlada povećavati taj iznos kako bi se za 5-6 godina znatno smanjio broj nepismenih.

Po zadnjem popisu stanovništva, čak 686 tisuća hrvatskih stanovnika, starijih od 15 godina, nije završilo osnovnu školu. Od toga 105 tisuća nemaju niti jedan razred osnovne škole, a 580.000 ima djelomično završenu osnovnu školu.

Najviše je građana bez završene osnovne škole u Ličko-senjskoj županiji (27,31 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (25,94 posto), a najmanje u Gradu Zagrebu (7,55 posto).

Izrađen je novi nastavni plan za obrazovanje odraslih, u tijeku je izradba novih nastavnih programa, a u Ministarstvu kane izraditi i nove udžbenike.

Nositelji programa bit će županijska i općinska pučka učilišta, koja će surađivati sa školama.

Nedostatak financijskih sredstava čest je razlog odustajanja od osnovnog obrazovanja, pa će obrazovanje odraslih biti besplatno.

Ministarstvo prosvjete izdat će vaučere polaznicima kojima će moći platiti školovanje. Troškovi za jedno obrazovno razdoblje procjenjuju se na dvije tisuće kuna, a cijena osposobljavanja za jednostavnija zanimanja je 2250-2500 kuna.

U Ministarstvu napominju da se pod pismenom osobom smatra ona koja može napisati i pročitati pismo, bez obzira na kojem jeziku.

Iz sveučilišnih krugova česte su kritike na pismenost završenih srednjoškolaca, pri čemu se misli na funkcionalnu pismenost, odnosno sposobnost budućeg studenta da primijeni znanje.

Stoga je odlučeno da se Hrvatska priključi projektu PISA, koji ispituje stvarnu uporabljivost informacija usvojenih u školi.