54.92.158.65 US
 

Za uhljebe se ima, ne i za spašavanje života: Danas se ukida Hitna helikopterska služba

Piše: F.Ć.,M.L.,Hina
petak, 8.1.2016. 20:00
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL, Ministarstvo zdravlja, hzhm.hr
 
UKUPNO 219 intervencija u nepuna četiri mjeseca rada brojka je kojom se Hrvatski zavod za hitnu medicinu hvali na svojim stranicama, pišući o Hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi koja djeluje od početka rujna. Vrijedi spomenuti i to da je riječ uglavnom o mjesecima van turističke sezone, a za pretpostaviti je da bi broj intervencija u sezoni bio znatno veći.

Ono što je važno naglasiti, a to je sama svrha i cilj postojanja ovakve službe, jest činjenica da se većina intervencija odnosi na otoke i teže dostupne lokacije na koje se najbrže (a ponekad i jedino) dolazi zrakom, a znamo da kod hitnih slučajeva upravo brzina intervencije može značiti granicu između života i smrti.

U vremenima kad otoci izumiru, a stanovništvo bježi na kopno, upravo spoznaja da postoji ovakva hitna medicinska služba koja vas je u stanju u slučaju potrebe brzinski prebaciti do najbliže bolnice malen je ali značajan korak ka uvijek prisutnoj priči o vraćanju otoka u život.

Ipak, Hrvatska od sutra Hitne helikopterske medicinske službe više neće imati, jer sutra završava četveromjesečni pilot projekt Ministarstva zdravlja.

Četiri mjeseca neumorno spašavali živote

"Odluku o ukidanju HHMS sa sutrašnjim danom zaprimila sam danas u 14 sati i moram reći da me iznenadila, budući da je na televiziji i portalima prije samo par dana bilo izjavljeno da će se projekt produžiti za još 14 dana. Stoga razloge za promjenu mišljenja molim da upitate u Ministarstvu zdravlja koje je vodilo projekt.

Brza reakcija i zbrinjavanje u zlatnom satu sa otoka i ruralnih područja  nemoguće je sprovesti bez helikopterske hitne medicinske službe. To daje priliku hitnom pacijentu da preživi, da ne bude invalid. Vrijeme dolaska do bolnice je ključno. Kao struka, a osobno kao specijalista anesteziologije, reanimatologije, intenzivne medicine i hitne medicine a i kao humanista i profesionalac ne mogu biti zadovoljna završetkom ovog projekta. Pokazao je dobre rezultate i ponosna sam i zahvaljujem svim liječnicima i medicinskim sestrama i tehničarima koji su protekla 4 mjeseca nesebično uz puno truda i zalaganja kao pravi profesionalci pokazali da se ovaj iskorak u zbrinjavanju hitnih pacijenata može provesti na zadovoljstvo otočana, Metkovčana, Imočana i ostalih čije su živote ovi vrijedni zdravstveni djelatnici spasili", za Index je rekla Maja Grba- Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.



Reakcija u svega tri minute

Hitna heikopterska medicinska služba pokrenuta je 9. rujna kao pilot projekt Ministarstva zdravlja, a baze helikoptera su na otocima Krku i Braču.

"Cilj ovog pilot-projekt u trajanju od četiri mjeseca je prikupljanje relevantnih indikatora kao mjerljivih, objektivnih i kvantitativnih kliničkih pokazatelja rada u djelatnosti hitne medicine koji će dati uvid u stvarne potrebe i biti temelj za definiranje optimalnog modela trajne HHMS usluge", objavljeno je u rujnu na stranicama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

"Ovo je definitivno puno bolje nego transport vojnim helikoptertom, maksimalno smo opremljeni, brzi, vrijeme polijetanja od poziva je tri do četiri minute. Žalosno je da se jedna ovako dobra služba ukida", za Index govori član letačkog tima jednog od helihoptera koji je želio ostati anoniman.

Ines Strenja Linić: Ovo je nedopustivo

Zastupnica MOST-a Ines Strenja Linić iznenađena je ovakvim razvojem situacije pogotovo stoga jer je prije nekoliko dana objavljeno da je dogovoren produžetak ove usluge za još desetak dana nakon isteka. Ona za sve krivi tehničkog ministra koji je o ovom problemu i isteku ugovora, smatra Strenja Linić, trebao misliti na vrijeme.

"Uopće nemam komentara. Još uvijek je ministar zdravstva gospodin Varga, ako se ukida on je odgovoran. Hrvatska ne može funkcionirati bez hitne helikopterske službe, tu službu je godinama obavljala vojska. Neadekvatno jer nisu bili dobro opremljeni, ali bolje ikakva nego nikakva skrb", oštra je prema tehničkom ministru Ines Strenja Linić iz MOST-a koja je već u nekoliko navrata govorila kako je ovakva vrsta ugovora loša.

"Sklopljen je višemilijunski ugovor, ugovor je trebalo produžiti i modificirati, pa da oni koji su dobili ugovor to obavljaju po svim vremenskim uvjetima. Trebalo je usporedno s ovim probnim ugovorom raditi na tome da mi imamo službu koja će 24 sata pokrivati. To nisu uspjeli i zbog toga smatramo da je ministarstvo napravilo propust jer je došlo u situaciju da smo u sastavljanju nove Vlade, trebali su unaprijed razmišljati o ovome ugovoru", oštra je Strenja Linić.

Nju posebno smeta što je za ugovor sklopljen na četiri mjeseca izdvojeno preko 10 milijuna kuna, a njime je dogovoreno da helikopteri ne voze po lošem vremenu i noću.


"Mislim da je loše što se ukida, opet vojska treba spašavati situaciju, ministar je trebao o tome razmišljati. Ministar je morao imati rješenje za tu situaciju. Hrvatska bez toga ne može, ja sam to pokušavala uspostaviti prije deset godina u Primorsko-goranskoj županiji ali nije bilo sluha. Dobro je da se sad krenulo, ali krenulo se sa parcijalnim rješenjem. Bitan je taj zlatni sat unutar kojeg se optimalno može zbrinuti teško istraumatizirani pacijhent. Mi to moramo osigurati u prvom redu našim građanima, a onda i turistima. Ovo je propust, ministar je to trebao rješiti . Da je vlada formirana uvjeren sam da bi budući ministar rekao idemo dalje. Uvjeren sam da će vojska odraditi svoj posao. Već od samog početka ugovor je sporan jer nisu letjeli u svim uvjetima i noću, sve vrijeme je uskakala vojska sa svojim helikopterima", rekla je Strenja Linić u razgovoru za Index.

Ministarstvo zdravlja: Trenutno ne možemo stvarati nove troškove

Iz Ministarstva zdravlja priopćili su, međutim, kako zbog trenutačne političke situacije i privremenog financiranja ne mogu produžiti pilot-projekt i tako stvarati nove troškove.

Navode da projekt po planu završava 9. siječnja, a sustav hitne medicinske pomoći vraća se na prijašnji model rada, koji za prijevoz hitnih pacijenata uključuje korištenje vojnih helikoptera koji su i dosad bili dio projekta HHMS-a.

Za koordinaciju daljnjeg rada hitne službe zadužen je pomoćnik ministra zdravlja Miljenko Bura koji će, kako se navodi, nakon provedene analize javnosti predstaviti rezultate i preporuke.

Apel nadležnima: Podržite projekt!

Helikopteri koji polijeću s Krka i Brača znatno su brži od vojnih, pa za 23 minute prelete preko stotinu kilometara, što je spasilo život Josipu Begu, kada je s Raba prevezen u riječki KBC zbog moždanog udara.

"Mi smo za desetak, petnaest minuta bili u Rijeci, gdje mi je pružena pomoć. I od tada je sve u redu", ispričao je za HRT.

A koliko je važno što prije stići do bolnice, ističe neurologinja Lidija Tuškan Mohar. "Kod moždanog udara je iznimno važno vrijeme. Maksimalno četiri i pol sata od nastupanja simptoma", kazala je.

Prednost je i u činjenici što o bolesniku tijekom leta skrbi helikopterski tim, jer su helikopteri opremljeni medicinskim uređajima za pružanje hitne pomoći. Na području Primorsko-goranske županije dosad je bilo preko stotinu letova, zbog bolesnika s Raba, Lošinja i Cresa...

Pročelnica županijskog odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić zaključuje da je očekivani rezultat postignut – smanjena je invalidnost i smrtnost za vrijeme provođenja pilot projekta. "Apeliram i na druga resorna ministarstva - turizma, pomorstva, prometa i veza - da podrže projekt jer smo turistička zemlja, a jedno od prvih pitanja turista kada žele doći u našu zemlju je imamo li uspostavljenu kvalitetnu i hitnu medicinsku pomoć", kaže Malatestinić. 

U akcijama zbrinjavanja hitnih pacijenata helikopter iz baze na otoku Krku imao 98 intervencija, od čega je 97 u Primorsko-goranskoj županiji te jednu intervenciju u Zadarskoj županiji. Medicinski tim iz baze na otoku Braču obavio je 121 intervenciju, od čega čak 77 intervencija u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su u Dubrovačko-neretvanskoj obavili 44 hitne intervencije.

Helikopterski medicinski timovi su najčešće intervenirali pri zbrinjavanju pacijenata s traumom (46), akutnim koronarnim sindromom (47) i moždanim udarom (17), kao i s hitnim zbrinjavanjem trudnica (14) te hitnim stanjima kod djece (14).


 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije