Foto: obris.org

"ZADRUGARSTVO zbog svoje solidarne naravi, kao i konačnih ciljeva, može biti rješenje za mnoge probleme u pokretanju gospodarske aktivnosti u RH, te može aktivirati brojne resurse od kapitalnih pa do ljudskih", tvrdi to u svojoj ponudi za  Kupare Želimir Čizmić, upravitelj braniteljske Zadruge Mir. Naime, ta se Zadruga predala ponudu za Kupare odnosno za pravo građenja i pravo služnosti nekretnina trenutno najatraktivnije turističko zemljište na Jadranu.

Zadruge su ključ i rješenje

S druge strane su veliki i moćni igrači poput Karisma Hotels Adriatic iza kojeg stoji Ivica Todorić, Valamar poslovni razvoj, Titan nekretnine, Rixos grupa te Avenue group, grupacija tvrtki Avenue iz Moskve, no zadruga vjeruje da ima šanse.

Koncept kojeg je izložio Čizmić vrlo je jednostavan a prema tom konceptu nekoliko stotina tisuća ljudi trebalo bi uložiti 300 eura kako bi se zatvorila  financijska konstrukcija.

"Zadrugarstvo otvara radna mjesta, odgovorno i solidarno se odnosi spram financija, uključuje mnoge proizvode svojih i članova priključenih zadruga, aktivira energiju, potiče multiplikaciju pa tako u jednoj prihodovanoj Kuni, uključeno je mnogo domaćih proizvoda, a ona se 'okrene' više puta, a sve to rađa optimizam koji s vremenom postaje 'zarazan' i vraća se u društvo kroz izgubljeno samopouzdanje. Zadrugarstvo u Europi ostvaruje oko 5 milijuna radnih mjesta, u RH je 20 tisuća za sada zadrugara, unatoč manjkavoj zakonskoj regulativi", kaže Čizmić dodajući da je njihov cilj kroz ponudu pokrenuti ono što se na žalost ne vidi ili ne želi vidjeti, a to je ogroman potencijal koji se nudi i koji je dostatan za izlazak iz krize i posvemašnji gospodarski uzlet.

Samo domaći čovjek može gospodariti na pravi način!

Čizmić tvrdi da se to ne može postići nikakvim stranim investicijama, pa ni domaćih investitora zbog mnogobrojnih objektivnih razloga.

"Samo domaći čovjek, privlačeći na jasnoj interesnoj podlozi inozemne partnere opet kroz zadrugarstvo može zainteresirano i motivirano gospodariti resursima koji Vama nama svima stoje na raspolaganju za sada samo kao 'mrtvi kapitali'. Stoga je na Vama, za te 'mrtve kapitale' nadležnima, velika odgovornost prema društvu, državi, ali u konačnici i prema sebi samima, pa vjerujemo da će ova ponuda biti pozorno osmotrena", kaže Čizmić ističući da su turizam, a posebno hotelijerstvo kapitalno i radno intezivne djelatnosti, nažalost istovremeno nisko akumulativne.

Upravo zbog toga nema mnogo istinskih turističkih investitora, kažu iz Zadruge dodajući da se uglavnom  radi o spekulativnom kapitalu, a on može biti višeznačno spekulativan.

Nema kočnica za produženu sezonu

"Zato u hrvatskom, poglavito dubrovačkom hotelijerstvu imamo građevinare, rudare nekretnine, prehrambene i trgovačke magnate, ali ponajmanje hotelijere. Kao što je jednom u ono optimistično vrijeme 2007 godine jedan agilni investitor izjavio : Nitko ne želi godinama 'konobariti', ako ne mogu izgraditi i preprodati ville, onda me zanima građevinski zahvat i plasman opreme, a za ostalo neka se brinu menadžment kompanije'. A one se brinu da prvo rješavaju svoje prioritetne destinacije, što za njih RH i Dubrovnik nisu. Ako pak i uđu u vlastito poslovođenje, tada politikom cijena i formiranja sezona, koče svaki pokušaj produženja sezone, a to se opet vraća kroz umanjeno snabdijevanje, nesigurna radna mjesta itd., dakle poništavaju svaki pozitivan učinak, inače po društvo negativnog turizma, a multipliciranost se izgubi u potpunosti", ističe Čizmić.

Nema nervoze u povratu uloženog

Naravno, zadrugarstvo se ne odriče profita, ali je realnije i manje je "nervozno" glede brzog povrata uloženog, jer takav povrat u ovoj industriji ne postoji nigdje, tvrde iz Zadruge Mir. Jamče da neće biti "napuhivanja" cijene i to prije svega pri izgradnji, a još manje pri trgovanju i plasmanu kapacitetima, oblikovanju programa i nastojanju formiranja konkurentne i korektne ponude. Ono također ne kupuje u snabdijevanju jeftinije uvozno, upitne svježine i kakvoće, već otkupljuje od domaćih proizvođača, prije svega ostalih zadruga, koje time dobivaju priliku pošteno i ravnopravno se natjecati na tržištu, što opet osigurava radna mjesta, državi poreze i razvoj ostalih regija, a u kalkulacijama se ne ispostavlja kao neisplativo.

"Ukratko, dobit za zadrugara se iskazuje kroz rad, kontinuitet, dugoročnost i naravno kroz isplativost poslovanja (povrat uloženog, osiguranje održavanja i reinvesticija), a ponajviše kroz dinamiziranje poslovnih okolnosti i gospodarskih kapaciteta u društvu i državi. Sve mu se to pozitivno vraća ozbiljujući se u suradničkoj mreži i formiranju tržišta", kaže Čizmić.

Ukupna investicija od 80 do 120 milijuna eura

Zadrugari žele u Kuparima napraviti pet objekata s maksimalno 1500 kreveta odnosno 600 od 650 soba i apartmana raznih razina. Športsko rekreativni centar, zatvoreni i otvoreni sadržaji, kongresni centar do 5000 mjesta. Objekti bi bili na razini 5 zvjezdica.

Broj zaposlenika bio bi 450 stalno zaposlenih radnika, a ukupna investicija od 80 do 130 milijuna eura.

Što se tiče financiranja osnovica bi bila članarine i upisnine a koja bi omogućila korištenje sredstava iz javnih izvora, zakonski dozvoljenih i predviđenih, od HBOR pa do komercijalnih kredita s tržišta. Naravno, koristila bi se i sredstva po osnovama samozapošljavanja, poticanja malog i srednje poduzetništva s planom izvedbe radova i opremanja, t.j. sudjelovanja u projektu. Također, ako se pokaže potrebitim, ali samo kao krajnja mjera, može se ući i u izdavanje dionica, pa iznimno i u kvalitetno partnerstvo s grupacijama sličnih afiniteta, kaže na kraju Čizmić.