ZAGREB: IZLOŽBA "STENJEVEC STAROHRVATSKO GROBLJE"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorena je danas izložba "Stenjevec starohrvatsko groblje" autorice Katice Simoni. L
Izložba je plod dvadesetgodišnjih iskapanja na stenjevečkom nalazištu u središtu kojega je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja se prvi put spominje godine 1344. u popisu župa Zagrebačke biskupije.
Prva iskapanja na području zagrebačkog naselja Stenjevca počela su još potkraj 19. stoljeća kad je pronađena ranocarska rimska nekropola sa 129 paljevinskih grobova.
Ti rimskodobni nalazi bili su povod da je Antički odjel Arheološkog muzeja počeo istražna iskapanja u početku 80-ih godina 20. stoljeća, nastojeći pronaći ostatak toga za sada još bezimena rimskog naselja, istaknula je autorica izložbe Katica Simoni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Arheolozi su, međutim, pronašli ostatke srednjovjekovnog groblja i nakon dvadesetgodšnjeg iskapanja došli do vrijednih arheoloških nalaza.
Od 193 istražena groba arheolozi su u 50-ak pronašli različiti nakit od kojih je najviše okruglih sljepoočnjača koje su se stavljale na vrpce što su ih žene nosile oko glave u predjelu sljepoočnice i s njima su pokapane. Pronađeno je i nekoliko primjeraka prstenja te novca za koji stručnjaci tvrde da je ukrašavao nošnje.
Izloženi predmeti su od bronce, željeza i srebra.
Po tim istraživanjima, istaknula je Katica Simoni, riječ je o pokrštenoj populaciji uz koju se nisu stavljali grobni prilozi.
Pronađene predmete stručnjaci povezuju s 11. i 12. stoljećem te pretpostavljaju da su se pokapanja u Stenjevcu nastavila i u 13. stoljeću.
Otvarajući izložbu, pomoćnik ministra kulture Krešimir Filipec istaknuo je kako su takva nalazišta vrlo rijetka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te da je to nalazište velik prinos hrvatskoj povijest i arheologiji.
(Hina) xatod ysp
Izložba je plod dvadesetgodišnjih iskapanja na stenjevečkom nalazištu u središtu kojega je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja se prvi put spominje godine 1344. u popisu župa Zagrebačke biskupije.
Prva iskapanja na području zagrebačkog naselja Stenjevca počela su još potkraj 19. stoljeća kad je pronađena ranocarska rimska nekropola sa 129 paljevinskih grobova.
Ti rimskodobni nalazi bili su povod da je Antički odjel Arheološkog muzeja počeo istražna iskapanja u početku 80-ih godina 20. stoljeća, nastojeći pronaći ostatak toga za sada još bezimena rimskog naselja, istaknula je autorica izložbe Katica Simoni.
Od 193 istražena groba arheolozi su u 50-ak pronašli različiti nakit od kojih je najviše okruglih sljepoočnjača koje su se stavljale na vrpce što su ih žene nosile oko glave u predjelu sljepoočnice i s njima su pokapane. Pronađeno je i nekoliko primjeraka prstenja te novca za koji stručnjaci tvrde da je ukrašavao nošnje.
Izloženi predmeti su od bronce, željeza i srebra.
Po tim istraživanjima, istaknula je Katica Simoni, riječ je o pokrštenoj populaciji uz koju se nisu stavljali grobni prilozi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pronađene predmete stručnjaci povezuju s 11. i 12. stoljećem te pretpostavljaju da su se pokapanja u Stenjevcu nastavila i u 13. stoljeću.
Otvarajući izložbu, pomoćnik ministra kulture Krešimir Filipec istaknuo je kako su takva nalazišta vrlo rijetka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te da je to nalazište velik prinos hrvatskoj povijest i arheologiji.
(Hina) xatod ysp
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati