zagreb: na hrvatskome biološkom kongresu o najnovijim znanstvenim otkrićima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najvažniji ovogodišnji biološki skup u Hrvatskoj 8. hrvatski biološki kongres s međunarodnim djelovanjem, koji se do 2. listopada održava u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga biološkog društva 1885, mjesto je na kojemu se sudionici mogu upoznati s najnovijim znanstvenim otkrićima u biologiji. L
Na sinoćnjemu svečanom otvorenju predsjednica Hrvatskoga biološkog društva 1885 Višnja Besendorfer istaknula je kako se može reći da biologija danas doživljava renesansu, a danas, prvoga radnog dana kongresa, sudionici skupa mogli su se uvjeriti u najnovije znanstvene rezultate te renesanse na poslijepodnevnim skupnim predavanjima, koje su održali svjetski poznati znanstvenik hrvatskoga podrijetla, akademik Miroslav Radman i austrijski znanstvenik Franz Klein s Odsjeka za staničnu biologiju i genetiku Sveučilišta u Beču.
Predavanje o bioraznolikosti i selekciji akademik Radman potkrijepio je i najnovijim istraživanjima, objavljenim u prošlomjesečnome broju časopisa "Science".
Riječ je o istraživanjima provedenim u trima laboratorijima - u Engleskoj, Francuskoj i Japanu - koja pokazuju potpuno novi oblik obrane od virusa, posebice protiv retrovirusa, poput virusa AIDS-a.
Radman je objasnio kako je utvrđeno da stanice ljudskoga imunološkog sustava imaju specifičan enzim koji kemijski radikalno mijenja sekvencu toga malenoga genoma - nukleinske kiseline virusa i tako nas tako "štiti" od većine retrovirusa sličnih virusu AIDS-a. Ali, za razliku od njih, virus AIDS-a uspio je "evoluirati" jedan mali protein koji taj enzim blokira.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Franz Klein izvijestio je pak o složenim istraživanjima i eksperimentima kojima je u središtu mejoza (diobeni proces kojim nastaju spolne stanice - gamete) na kojima radi sa suradnicima u laboratorijima bečkoga Sveučilišta.
Zapravo, riječ je o poticanju mejotičkih rekombinacija izazvanih enzimom Spo 11.
Premda se, kad je riječ primjerice o istraživanjima bečkih znanstvenika, radi o visokostručnim eksperimentima, razumljivim tek uskom krugu znanstvenika, akademik Radman upozorio je mlade znanstvenike i studente na njihovu važnost za suvremenu genetiku.
Naime, posebnost kongresa hrvatskih biologa jest i u tomu što okupljaju svjetski poznate biologe, ali i mlade znanstvenike koji tek počinju znanstvena istraživanja te nastavnike i profesore biologije koji će svoje učenike upozoriti na glavne smjerove istraživanja u znanosti o životu - biologiji.
Pokrovitelji kongresa su nekoliko ministarstva, Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Odsjek za biologiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
(Hina) ip sp
Na sinoćnjemu svečanom otvorenju predsjednica Hrvatskoga biološkog društva 1885 Višnja Besendorfer istaknula je kako se može reći da biologija danas doživljava renesansu, a danas, prvoga radnog dana kongresa, sudionici skupa mogli su se uvjeriti u najnovije znanstvene rezultate te renesanse na poslijepodnevnim skupnim predavanjima, koje su održali svjetski poznati znanstvenik hrvatskoga podrijetla, akademik Miroslav Radman i austrijski znanstvenik Franz Klein s Odsjeka za staničnu biologiju i genetiku Sveučilišta u Beču.
Predavanje o bioraznolikosti i selekciji akademik Radman potkrijepio je i najnovijim istraživanjima, objavljenim u prošlomjesečnome broju časopisa "Science".
Riječ je o istraživanjima provedenim u trima laboratorijima - u Engleskoj, Francuskoj i Japanu - koja pokazuju potpuno novi oblik obrane od virusa, posebice protiv retrovirusa, poput virusa AIDS-a.
Radman je objasnio kako je utvrđeno da stanice ljudskoga imunološkog sustava imaju specifičan enzim koji kemijski radikalno mijenja sekvencu toga malenoga genoma - nukleinske kiseline virusa i tako nas tako "štiti" od većine retrovirusa sličnih virusu AIDS-a. Ali, za razliku od njih, virus AIDS-a uspio je "evoluirati" jedan mali protein koji taj enzim blokira.
Franz Klein izvijestio je pak o složenim istraživanjima i eksperimentima kojima je u središtu mejoza (diobeni proces kojim nastaju spolne stanice - gamete) na kojima radi sa suradnicima u laboratorijima bečkoga Sveučilišta.
Zapravo, riječ je o poticanju mejotičkih rekombinacija izazvanih enzimom Spo 11.
Premda se, kad je riječ primjerice o istraživanjima bečkih znanstvenika, radi o visokostručnim eksperimentima, razumljivim tek uskom krugu znanstvenika, akademik Radman upozorio je mlade znanstvenike i studente na njihovu važnost za suvremenu genetiku.
Naime, posebnost kongresa hrvatskih biologa jest i u tomu što okupljaju svjetski poznate biologe, ali i mlade znanstvenike koji tek počinju znanstvena istraživanja te nastavnike i profesore biologije koji će svoje učenike upozoriti na glavne smjerove istraživanja u znanosti o životu - biologiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pokrovitelji kongresa su nekoliko ministarstva, Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Odsjek za biologiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
(Hina) ip sp
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati