Zagreb: Skup o praćenju utjecaja zračnog onečišćenja na šume
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić otvorio je danas trodnevni međunarodni skup o praćenju utjecaja zračnog onečišćenja na šume, koji se prvi put održava u Hrvatskoj, uz sudjelovanje 70tak stručnjaka iz 30tak europskih zemalja. L
Hrvatska je bogata šumama i jedna je od rijetkih zemalja koja je sačuvala to svoje prirodno bogatstvo, ali to nije dovoljno i zato moramo pratiti sva međunarodna dostignuća da bismo šume očuvali i zaštitili, rekao je Pankretić.
Ustvrdio je Hrvatska u tom segmentu "već sutra spremna da bude član svih međunarodnih institucija, jer su hrvatski šumarski stručnjaci već učinili veliki iskorak".
Hrvatska se u program praćenja utjecaja zračnog onečišćenja na šume uključila 1987., a kruna dosadašnjeg rada je čast da se međunarodni skup o toj problematici održava u Hrvatskoj. Skup je i prilika da se strani stručnjaci na licu mjesta uvjere u bogatstvo hrvatskih šuma, rekao je Pankretić.
Direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski također je rekao da su hrvatske šume jedne od najsačuvanijih u Europi, posebice panonski dio, gdje je oštećenost ispod 20 posto. U Gorskom kotaru je nešto lošija situacija, posebice s jelom, koja je zbog kiselih kiša i ostalog zagađenja iz zraka oštećena više od 40 posto, ali je to još uvijek daleko ispod europskog prosjeka, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Upozorio je međutim da će gradnjom auto-ceste od Zagreba do Splita nestati 16.000 hektara šume. "Bilo bi logično da se na drugom mjestu ta površina pošumi i da dalje imamo postotak pošumljenosti od preko 43 posto", rekao je. Dodao je kako je inicijativa o tome već bilo, ali da je državni prioritet još uvijek gradnja cesta. "Za pošumljavanje se svi moramo izboriti", naglasio je.
Na pitanje koliko onečišćenja dolazi iz inozemstva, a koliko je Hrvatska sama kriva za njega, Ledinski je ustvrdio da, s obzirom da je najveća oštećenost u Gorskom kotaru gdje nema industrije, to znači da zagađenja dolaze od strujanja zraka iz Italije i Austrije. Dodao je da šumari na svim šumskim površinama prate zračno zagađenje.
Hrvatske šume dobile su međunarodni certifikat, što je dokaz da se s šumama gospodari po strogim međunarodnim standardima, rekao je Ledinski.
Hrvatska je bogata šumama i jedna je od rijetkih zemalja koja je sačuvala to svoje prirodno bogatstvo, ali to nije dovoljno i zato moramo pratiti sva međunarodna dostignuća da bismo šume očuvali i zaštitili, rekao je Pankretić.
Ustvrdio je Hrvatska u tom segmentu "već sutra spremna da bude član svih međunarodnih institucija, jer su hrvatski šumarski stručnjaci već učinili veliki iskorak".
Hrvatska se u program praćenja utjecaja zračnog onečišćenja na šume uključila 1987., a kruna dosadašnjeg rada je čast da se međunarodni skup o toj problematici održava u Hrvatskoj. Skup je i prilika da se strani stručnjaci na licu mjesta uvjere u bogatstvo hrvatskih šuma, rekao je Pankretić.
Direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski također je rekao da su hrvatske šume jedne od najsačuvanijih u Europi, posebice panonski dio, gdje je oštećenost ispod 20 posto. U Gorskom kotaru je nešto lošija situacija, posebice s jelom, koja je zbog kiselih kiša i ostalog zagađenja iz zraka oštećena više od 40 posto, ali je to još uvijek daleko ispod europskog prosjeka, rekao je.
Na pitanje koliko onečišćenja dolazi iz inozemstva, a koliko je Hrvatska sama kriva za njega, Ledinski je ustvrdio da, s obzirom da je najveća oštećenost u Gorskom kotaru gdje nema industrije, to znači da zagađenja dolaze od strujanja zraka iz Italije i Austrije. Dodao je da šumari na svim šumskim površinama prate zračno zagađenje.
Hrvatske šume dobile su međunarodni certifikat, što je dokaz da se s šumama gospodari po strogim međunarodnim standardima, rekao je Ledinski.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati