54.166.172.180 US
 

Zagrebačka banka krivotvorenim dokumentom osporavala tužbu vrijednu 358 milijuna kuna!

KLJUČNI PODACI
  • Četiri vještaka utvrdila da se radi o nevjerodostojnom dokumentu
  • Prema članku 278. Kaznenog zakona, krivotvorenje isprave kažnjava se zatvorskom kaznom, u trajanju od šest mjeseci do pet godina, ovisno o težini kaznenog djela.
Piše: M.R.
nedjelja, 9.3.2014. 10:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index 

ZAGREBAČKA BANKA, krivotvorenim je dokumentom  2002. godine pokušala osporiti tužbu vrijednu 358 milijuna kuna, koju je Pašk Kačinari podigao protiv te banke.

Naime, Kačinari, koji protiv Zagrebačke banke vodi nekoliko sudskih procesa, podnio je 15. travnja 2002. godine, pred Općinskim sudom u Zagrebu,  tužbu  radi plaćanja iznosa od 333.905.982,00 kuna, koji mu, prema navodima iz tužbe pripada po osnovi bankovnog depozita iz 1990. godine.
 
Kačinarijeva tvrtka Paka international d.o.o. te je godine, kao jamstvo za kredit, deponirala u Zagrebačkoj banci 350.000,00 tadašnjih dinara.
 
U međuvremenu je ta tvrtka likvidirana, a Kačinari je kao njen osnivač nastavio potraživati sva prava, koja je Paka international stekla na osnovu ugovora o depozitu, koji je služio kao jamstvo za kredit.
 
Prema ugovoru o depozitu, Zagrebačka banka bila je obvezna, čitav iznos depozita pretvoriti u vlastite dionice, te ih prenijeti Kačinariju u vlasništvo, što prema njegovim tvrdnjama, banka nikada nije izvršila.
 
Stoga je Kačinari 2002. godine podnio tužbu, kako bi mu se isplatila naknada štete, zbog neispunjavanja ugovora po kojem je trebao postati vlasnik dionica Zagrebačke banke, dividende, te kamata na pripadajuće dividende. Ukupna vrijednost tužbe tako se popela na 358 milijuna kuna.
 
U odgovoru na tu tužbu, Zagrebačka banka tvrdila je da su sve obveze prema tvrtki Paka International ispunjene, te je navedeno potkrijepila, između ostalog, preslikom obrasca, za koji Kačinari tvrdi da je falsifikat.
 
"Dokument" za koji je utvrđeno da je falsificiran
Kako bi to dokazao, pokreće odvojeni sudski postupak, dok istovremeno dolazi do privremene obustave postupka za naknadu štete.
 
Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 4. ožujka ove godine utvrđeno je da sporna preslika obrasca "nije istinita", odnosno da se radi o falsifikatu.
 
U obrazloženju presude, navode se mišljenja čak četiri vještaka, koji su u odvojenim vještačenjima zaključili da se radi o dokumentu koji ne može predstavljati dokaz.
 
Vještak: Svakom laiku bilo bi jasno da se radi o krivotvorini
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
 
Prema mišljenju vještakinje-revizorice Marije Šarić, radi se o dokumentu koji nije knjigovodstvena isprava, te ne može poslužiti za bilo kakvo dokazivanje.
 
Vještak Miroslav Buzadžić osim toga dodaje, da je "unos podataka u razdoblju manjem od godinu dana obavljen prvo mehanografskim strojem, zatim ručno, a zatim i pisaćim strojem", te da "fotokopija nije ovjerena od banke pa se ne zna tko je njezin izdavatelj", i zaključuje "da je malo vjerojatno da je to Zagrebačka banka, zbog neurednosti samog dokumenta".
 
Kačinari je dokument dao na vještačenje i vještaku dr.sc. Đuri Črnjaku, koji je zaključio da je dokument nedvojbeno manipuliran, odnosno da je nastao lijepljenjem dvaju obrazaca iste vrste te njihovim naknadnim upisivanjem te je „svakom laiku koji vidi foto-elaborat jasno je da je riječ o krivotvorini“.
 
Da se radi o nevjerodostojnom dokumentu potvrđuje i nalaz vještaka Darka Prpića, od 8. siječnja 2014. godine. U njegovom nalazu navodi se da sporni obrazac ne predstavlja knjigovodstvenu ispravu, nema obilježja temeljne poslovne knjige.
 
Osim toga, vještak je istaknuo da se Zagrebačka banka u svojem dopisu očitovala da račun broj 03 534316000 ne postoji,  niti je postojao, te da je Banka daljnjim istraživanjem utvrdila da taj broj predstavlja matični broj tvrtke Paka International d.o.o. koji joj je bio dodijeljen od Državnog zavoda za statistiku.
 
"Tužitelj je nedvojbeno u predmetu dokazao da predmetna privatna isprava nije autentična, odnosno istinita, jer foto preslika dostavljena sudu u predmetu P-4090/02 (predmet za naknadu štete op.a.), nije istovjetna izvorniku koji je vještaku dostavljen na uvid u prostorijama tuženika i od strane glavnog pravnog savjetnika tuženika. Dakle, sud zaključuje da je tijekom ovog postupka tužitelj dokazao da navedena isprava, ne samo da nije vjerodostojna knjigovodstvena isprava, niti ima obilježja temeljne poslovne  knjige, nego nije niti autentična, odnosno istinita, jer je vještak izvršio uvid u izvornik navedene privatne isprave.", navodi se u obrazloženju presude.
 
Ukoliko se Zagrebačka banka žali na ovu presudu, o njoj će odlučivati Županijski sud u Zagrebu.
 
Također, prema članku 278. Kaznenog zakona, krivotvorenje isprave kažnjava se zatvorskom kaznom, u trajanju od šest mjeseci do pet godina, ovisno o težini kaznenog djela.
 
 
 
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije