Zagrepčani, Riječani i Kutinčani udišu najgori zrak u Hrvatskoj

Zagrepčani, Riječani i Kutinčani udišu najgori zrak u Hrvatskoj

STANOVNICI Kutine, Rijeke i Zagreba udišu najgori zrak u Hrvatskoj. To je pred svojim kolegama u Vladi iznijela ministrica Marina Matulović Dropulić koja je prezentirala Izvješće o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Siska odnosno Prijedlog plana zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine.

U spomenutom se izvješću navodi da je tijekom prošle godine zabilježen znatan pad kocentracije štetnih plinova na području Siska što je, prema tvrdnjama iz izvješća Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG), zasluga mjera provedenih sa ciljem očuvanju okoliša u Sisku i okolici.

Podsjetimo, zbog zagađenja zraka i "izvanrednih događaja" uzrokovanih nepravilnim radom Inine rafinerije u Sisku, građani su bili primorani udisati zrak zagađen sumporovim dioksidom, sumporvodikom, benzenom i tzv. lebdećim česticama PM10.

Prema nalazima inspekcije MZOPUG-a, kakvoća zraka u samom Siku trenutno je dobra, dok je u blizini Inine rafinerije kakvoća označena kvalitetom II. kategorije. U izvješću se također spominje da je 2006. godine kvaliteta zraka u blizini Rafinerije bila III. kategorije.

Milijuni kuna za zaštitu okoliša i očuvanje ozonskog sloja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istovremeno dok se kvaliteta zraka u Sisku iz tjedna u tjedan popravlja, barem prema izvješću MZOPUG-a, u spomenutom Prijedlogu plana zaštite posebno se navode gradovi Zagreb, Rijeka i Kutina koji pored Siska bilježe najveće količine štetnih plinova i čestica što zagađuju zrak. Zbog svega toga Vlada namjerava provesti plan koji bi do kraja 2011. godine trebao osigurati što je više moguće kvalitetniji zrak u svim hrvatskim gradovima, a posebice u onima s industrijom.

Država se namjerava pozabaviti i problemom zaštite ozonskog sloja Zemljine atmosfere pri čemu za zbrinjavanje i uništavanje štetnih plinova freona i halona za period od 2007. do 2011. namjerava utrošiti 1.34 milijuna kuna.

Prema istom Planu troškove izgradnje sustava za gašenje požara s tvarima koje ne oštećuju ozonski sloj snosit će vlasnici ili korisnici tih sustava, a troškovi se za razdoblje 2008. - 2011. procjenjuju na cca 30 milijuna kuna. Troškovi zamjene freona u rashladnim uređajima s tvarima koje ne oštećuju ozonski sloj, odnosno zamjena postojećih rashladnih uređaja, u istom periodu procjenjuju se također na 30 milijuna kuna, a pokrit će se vlastitim sredstvima gospodarskih subjekata.

Sredstvima Multilateralnog fonda (MF) odnosno njegovim provedbenom agencijom UNIDO osigurat će se dio potrebne zamjene rashladnih "čilera" u javnim ustanovama u ukupnom iznosu od 1.5 milijuna kuna, a ostali troškovi zamjene tvari koje oštećuju ozonski sloj u rashladnom sektoru pokrit će se vlastitim sredstvima gospodarskih subjekata.

I.K./MZOPUG
Foto: Index arhiva

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara