Foto: Hina / Screenshot: Crometeo

NA AUTOCESTI A1, tijekom ranih jutarnjih sati 30. studenoga 2013. godine došlo je do stravične nesreće u kojoj je sudjelovalo 20-tak vozila. Pritom je nekoliko osoba smrtno stradalo. Analizirat ćemo ukratko meteorološku situaciju koja je uzrokovala teške uvjete na cesti (ledenu kišu), i pokušati odgovoriti na pitanje je li se takvo vrijeme moglo predvidjeti unaprijed i možda izbjeći ovakvu nesreću pravodobnom reakcijom nadležnih službi, piše Crometeo.

Sljedeća tablica screenshot je arhive podataka iz Crometeo WRF-ARW modela koju možete vidjeti na www.meteoadriatic.net. Ukratko ćemo pokazati zbog čega je pojava kiše koja se smrzava na tlu ne samo bila moguća, već i vrlo vjerojatna.

Crnom bojom su zaokruženi termini koji se tiču vremena nesreće (Hour 12 je noćni period, a Hour 18 je jutarnji period, budući da je ovo izlaz modela datiran s 18h UTC). Minimalna prognozirana temperatura na 2m visine za Liku i Gorski kotar, za noćni period je bila -2, a za jutarnji -1°C (zaokruženo crvenom). Valja napomenuti kako su to nekorigirane temperature iz prognostičkog modela, a stvarne izmjerene minimalne su se spustile i niže, npr. u Gospiću je jutarnja temperatura iznosila -4°C. Plavom bojom je zaokružen podatak o prognoziranoj količini oborine, što znači da je oborina bila vjerojatna. Ljubičastom bojom je zaokružen tzv. snow indeks u verziji kakva se koristi na MeteoAdriatic-u, i prema tom podatku, za vrijednosti više od nule vjerojatnija je kiša nego snijeg. Također, zelenom je bojom zaokružena prognoza temperature na 850hPa (oko 1500 metara visine).

Iz podataka je vidljivo, da je prognozirana temperatura na 1500m visine viša od minimalnih prizemnih temperatura, što znači da postoji izražena inverzija temperature, odnosno da ona raste s visinom. Nadalje, možemo zaključiti kako na visini postoje slojevi topliji od nule (kako iz snow indeksa tako i iz temperature na 850hPa), što nas navodi na zaključak da je vjerojatnije padanje kiše nego snijega, a s obzirom na temperature ispod nule u prizemnom sloju zraka, kapi koje padnu na tlo bit će prehladne, tj. hladnije od nule i dodirom s tlom odmah će se smrznuti. Tu vrstu oborine zovemo ledenom kišom, ili kišom koja se smrzava u dodiru s tlom i koja stvara vrlo opasnu poledicu na cesti. Metodologija prognoziranja te pojave je time ukratko objašnjena, a vidljivo je da je ledena kiša bila itekako vjerojatna tijekom noći s petka na subotu i subote rano ujutro, u vrijeme kad se dogodila nesreća.

Ono što je neshvatljivo, to je prognoza službenog državnog servisa kojemu je svrha upozoravanje javnosti i državnih službi na opasne meteorološke uvjete. Budući da je ledena kiša opasna meteorološka pojava, njezino je predviđanje također obuhvaćeno MeteoAlarm servisom. Ostaje potpuna nepoznanica, zbog čega je onda u uvjetima očekivane ledene kiše u Lici, na MeteoAlarm servisu Lika pod “zelenom bojom”, koja označava takvu meteorološku situaciju pri čemu nije potrebno davati nikakva upozorenja o opasnim vremenskim prilikama.

Postavlja se pitanje tko je odgovoran za nesreću na autocesti? Očevici tvrde da je svjetlosnom signalizacijom na tom dijelu autoceste brzina bila ograničena na čak 100km/h.

Neizmjerno smo tužni kad ljudi ginu zbog toga jer upozorenja koja su trebala biti izdana nisu bila izdana. S druge strane, sjetimo se 9. kolovoza i panike koju je u javnosti izazvao isti taj MeteoAlarm, proglasivši prilično bezopasnu ljetnu grmljavinsku oluju vremenskim događajem pri kojem, citiramo, “Velika šteta i nezgode su moguće na velikom području i to u većini slučajeva s opasnošću po život.”.

Šture izjava iz HAC-a

U poslijepodnevnim satima redakcija našeg portala kontaktirala je Andreu Haleuš, koordinatoricu HAC-a za odnose s javnošću. Naše pitanje je bilo zašto HAC nije izdao posebna upozorenja prije prometne nesreće u pogledu oprezne vožnje i značajnijeg ograničenja brzine, jer upravo su to rekli očevici nesreće u medijima. U telefonskom razgovoru dobilo smo odgovor:

- Nemam nikakvu informaciju što se dogodilo, a vjerujte i nas zanima što se dogodilo. Nije da nam nije stalo, no zaista nemam nikakvu informaciju u ovom trenutku.

Na pitanje izdaje li HAC upozorenja za vozače na autocesti i ograničava li brzine samostalno ili to radi u koordinaciji sa DHMZ-om ili/i nekom trećom stranom dobili smo odgovor:

- Razumijem pitanje, ali nemam odgovor.

Nakon što smo izrazili čuđenje da jedno državno poduzeće nema odgovor na tako elementarno pitanje, gospođa Haleuš nam je ljubazno obećala odgovoriti na pitanja putem e-mail, što ćemo mi objaviti kada primimo odgovore.