Završena konferencija “Content management & portals”
JUČER završena trodnevna konferencija Content Management & Portals okupila je na Zagrebačkom velesajmu 200-tinjak sudionika.
Više od 40 predavača predstavilo je nekoliko sustava za upravljanje sadržajem (CMS), iz više tvrtki pokazali su projekte uvođenja i rada CMS-a, a vodeći hrvatski portali najavili su nove sadržaje koje pripremaju korisnicima.
U sklopu konferencije Održana su i tri okrugla stola-radionice koje su zanimljivim temema izazvale raspravu i aktivno sudjelovanje sudionika.
Prvi je dan tema bila naplata sadržaja, drugi dan uloga web designera, a završni okrugli stol obuhvatio je temu višejezičnosti na portalima.
Kada i kako naplatiti sadržaj?
Okrugli stol «Sadržaj pod pretplatom - da ili ne» okupio je predstavnike Narodnih novina, Večernjeg lista, Vjesnika te web portala biznis.hinet.hr, koji su govorili o iskustvima naplate, odnosno davanju besplatnog sadržaja preko Interneta.
Moderator okruglog stola, Robert Slavečki iz izdavačke kuće Vidi-TO uvodno je iznio podatke o eksplozivnom rastu Internet korisnika u Hrvatskoj u dvije godine.
Od procjenjenih 150.000 Internet korisnika 2000. godine, prema podacima za 2002. broj korisnika se skoro upeterostručio, odnosno procjenjuje se da ima više od 700.000 Internet korisnika u Hrvatskoj.
Slaviček je potaknuo nekoliko pitanja: je li broj korisnika Interneta i dostupnost informacija utjecala na prodaju tiskanih izdanja novina; može li se naplatiti sadržaj na Internetu te koliko je isplativo oglašavanje na webu?
Sudionici su prvo iznijeli svoja iskustva s pokretanjem web usluge.
Dražen Božić iz Narodnih novina iznio je iskustvo pokretanja i impelementiranja sadžaja tiskanog izdanja te naplate sadržaja koja je bila u funkciji oko godinu i pol dana.
Božić je kazao da je uslugu pretraživanja cjelokupnog sadržaja uz naplatu koristilo više od 2000 zainteresiranih. Incijalno ih je projekt prebacivanja sadržaja na web koštao više od 4 milijuna kuna, a godišnje su od korisnika koji su plaćali za korištenje ubirali više od 1,2 milijuna kuna.
Zaključio je kako se poslovni model pokazao isplativim i pokrivao je troškove održavanja weba. Robert Mekinić iz Vjesnika govorio je o tome kako s dvije osobe zadužene za prijenos dijela sadržaja tiskanog izdanja na web te prihodima od reklama Vjesnik pokriva 90 posto troškova održavanja web izdanja.
Najavio je da će sredinom godine Vjesnik izići s novom uslugom i promjenjenim sadržajom Vjesnikovih web stranica.
Usluga će se naplaćivati, a o samom sadržaju i promjenama nije želio detaljnije govoriti.
Drago Havranek iz Večernjeg lista kazao je da šest osoba (dvije stalno zaposlenih i četiri honorarca) brinu o sadašnjem web izdanju te da je godišnja cijena koštanja 700.000 kuna. Večernji list zasad ne razmišlja o pokretanju sadržaja pod naplatom, ali je najavio do kraja godine izmjene u sadržaju weba.
Sadašnji web će postati dinamički, odnosno vijesti će se objavljivati svakog sata, a pokrenuti će još jedan web site koji će nuditi korisnicima posebne sadržaje.
Posebni će sadržaji nakon probnog razdoblja u kojem će biti dostupni svim korisnicima prijeći u sadržaj pod naplatom, ali kako model plaćanja još nije razrađen, Havranek je kazao da je to projekt koji je tek u pripremi.
Tomislav Gavazzi iz Infoforuma govorio je o sadržaju Financijskog servisa, dijela specijaliziranog portala biznis.hinet.hr, koji je pod naplatom.
Financijski je servis namijenjen određenom tipu korisnika koji u tom dijelu mogu pronaći niz informacija vezanih uz poslovanje, a kreira se i sadržaj s dodanom vrijednošću.
Najavio je personalizaciju sadržaja i distrubiranje sadržaja prema potrebama korisnika (kroz kanale koje želi - Internet, wap, SMS).
Godišnji troškovi održavanja portala su oko 1,5 milijuna kuna.
Posebna tema je bilo oglašavanje na webu, a iznenađenje je izazvao podatak da Večernji list uz 30.000 učitavanja dnevno mjesečno od oglasa na webu ostvaruje oko 20.000 kuna (bruto).
Razloga je više, kazao je Havranek, navodeći neinformiranost korisnika, kao i ljudi zaposlenih u marketingu Večernjeg lista. Mekinić iz Vjesnika je ustvrdio da Vjesnik 90 posto svojih troškova pokriva iz bannera (oglasa na web stranicama).
Kolega iz Slobodne Dalmacije je kazao da i oni imaju loša iskustva s oglašavanjem na web izdanju tiskovine, a Slaviček je dodao kako su oglašivači još uvijek neskloni oglašavanju na webu.
Sudionici su se aktivno uključili i navodili prednosti oglašavanja na webu: preciznije praćenje korisnika, zainteresiranosti za tip informacije te praćenje ponašanja korisnika.
Ja, WEB dizajner
Moderator druge radionice bio je Ervin Šilić, direktor tvrtke Novena. Uvodno je govorio o važnosti dobre prezentacije tvrtke na webu te kazao kako zasad veći dio njihova posla otpada na edukaciju, a tek nakon edukacije klijenta može se početi uspješno surađivati.
Kraće izlaganje o web produkcijskom lancu održala je Katarina Bule, interacitive1, senior web designer koja je upozorila da web uz svoje prednosti ima i ograničenja na koja počesto zaboravljaju upravo dizajneri.
Koja su pravila pri koncipiranju web sitea (sjedišta) kazao je Arsen Uran, Teched, koji je na primjeru web stranica svoje tvrke objasnio elemente web sitea i danas prihvaćene sustave organiziranja.
Sudionici su se uključili pri izlaganju dizjanera iz Idea Studia, Borisa Bengeza. Bengez je prikazao nekoliko, po njegovu mišljenju, primjera dobrih i loših web stranica. Sudionici su raspravljali o tome je li pitanje ljepote nekih web stranica subjektivno te koliko je važno da web ispunjava odredište njihove potrebe, odnosno funkcionalnost, a koliko da dobro izgleda.
O jezicima i jezičnosti na portalima
Na kraju konferencije održan je okrugli stol o tome treba li pri kreiranju web stranica iste biti jednojezične ili višejezične. Tanja Gligorović iz Podravke uvodno je predstavila iskustvo koje Podravka ima u kreiranju lokaliziranih sadržaja obzirom na zemlju u kojoj prodaju.
Najavila je pokretanje lokaliziranog weba Vegete za Srbiju i Crnu Goru, a nabrojila je i nekoliko pravila koja treba slijediti ako se želi uspostaviti web site koji će biti i uspješan marketinško-prodajni kanal.
U raspravi su sudjelovale i Mare Bulić - Mrkobrad, Hrvatski fond za privatizaciju, te Sanela Sejdić, Sys, koja je govorila o neuspjelom projektu Cro4u, koji je uz veliku medijsku pozornost pokrenut početkom 2001. godine, a trenutačno je u fazi mirovanja.
Zbog sličnosti koje su postojale u idejnom konceptu projekta Cro4u i projekta koji uspješno djeluje četiri godine, Adriatica.net, sudionike je zanimalo zašto je jedan projekt uspio, a drugi u mirovanju, ali to - budući da nije bilo predstavnika Adriatica.net-a nisu uspjeli saznati.
Trodnevnu konferenciju organizirala je tvrtka Infoforum, a na konferenciji su sudjelovali specijalisti iz područja upravljanja sadržajem i portalima, voditelji marketinga, članovi Uprava i drugi.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati