završena međunarodna konferencija o društvu utemeljenu na znanju
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Međunarodna dvodnevna konferencija o društvu utemeljenu na znanju kao izazovu novim članicama Europske unije (EU) i zemljama kandidatima završena je večeras u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
Organizatori konferencije su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, Odjel za sociologiju Matice hrvatske i Centar za inovacije i razvoj Sveučilišta Južne Australije - UNISA iz Adelaidea.
Kako je istaknuto, konferencija se bavila socijalnim aspektima prihvaćanja društva i gospodarstva utemeljenih na znanju.
Jadranka Švarc, članica Organizacijskoga odbora i pročelnica Odjela za tehnologiju u Ministarstvu znanosti i tehnologije, istaknula je da je to prva u nizu planiranih konferencija koje bi hrvatskoj javnosti trebale približiti što to zapravo znači društvo utemeljeno na znanju.
Odnosno, njihova svrha jest da se u javnosti ojača svijest da društvo utemeljeno na znanju nije apstrakcija već da se ono može izgraditi tako što će se, promicanjem ideja inovacije i znanosti, zapravo 'komercijalizirati' znanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedan od zaključaka konferencije na koji je ukazala dr. Švarc jest da u Hrvatskoj postoji svojevrstan paradoks u istraživačkome sustavu koji se očituje u tomu da su ulaganja u znanost veća od istraživačkih rezultata.
Ali, dodala je, kad se analizira naš istraživački sustav postaje razvidno da u njegovu financiranju prevladava država, dok je u zemljama poput Finske, za koju se doista može reći da je društvo utemeljeno na znanju, industrija najveći 'financijer' znanstvenih istraživanja.
S tim u vezi, kod nas se pak često može čuti da to zapravo znači 'ubijanje' fundamentalnih istraživanja što, smatra Jadranka Švarc, nije točno, pa je tako na konferenciji zaključeno da bi u Hrvatskoj trebalo promijeniti dosadašnji omjer ulaganja države i industrije u znanstvena istraživanja i ojačati istraživanja vezana uz industriju.
Ipak, istaknula je, država bi trebala potaknuti i financijski pomoći brojne kooperacijske programe između znanosti i industrije kakvih u Europi ima na stotine, a industriji omogućavaju da više ulaže u znanost.
Organizatori konferencije su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, Odjel za sociologiju Matice hrvatske i Centar za inovacije i razvoj Sveučilišta Južne Australije - UNISA iz Adelaidea.
Kako je istaknuto, konferencija se bavila socijalnim aspektima prihvaćanja društva i gospodarstva utemeljenih na znanju.
Jadranka Švarc, članica Organizacijskoga odbora i pročelnica Odjela za tehnologiju u Ministarstvu znanosti i tehnologije, istaknula je da je to prva u nizu planiranih konferencija koje bi hrvatskoj javnosti trebale približiti što to zapravo znači društvo utemeljeno na znanju.
Odnosno, njihova svrha jest da se u javnosti ojača svijest da društvo utemeljeno na znanju nije apstrakcija već da se ono može izgraditi tako što će se, promicanjem ideja inovacije i znanosti, zapravo 'komercijalizirati' znanje.
Ali, dodala je, kad se analizira naš istraživački sustav postaje razvidno da u njegovu financiranju prevladava država, dok je u zemljama poput Finske, za koju se doista može reći da je društvo utemeljeno na znanju, industrija najveći 'financijer' znanstvenih istraživanja.
S tim u vezi, kod nas se pak često može čuti da to zapravo znači 'ubijanje' fundamentalnih istraživanja što, smatra Jadranka Švarc, nije točno, pa je tako na konferenciji zaključeno da bi u Hrvatskoj trebalo promijeniti dosadašnji omjer ulaganja države i industrije u znanstvena istraživanja i ojačati istraživanja vezana uz industriju.
Ipak, istaknula je, država bi trebala potaknuti i financijski pomoći brojne kooperacijske programe između znanosti i industrije kakvih u Europi ima na stotine, a industriji omogućavaju da više ulaže u znanost.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati