Završila druga faza screeninga za tržišno natjecanje

Druga faza screeninga za poglavlje tržišnog natjecanja završila je u utorak u Bruxellesu gdje su hrvatski stručnjaci vrlo otvoreno i detaljno kolegama iz Europske komisije predstavili u čemu se hrvatsko zakonodavstvo razlikuje od europskog, kazala je poslije podne novinarima glavna hrvatska pregovaračica za to poglavlje Olgica Spevec.

Politika tržišnog natjecanja četvrto je po redu od 35 poglavlja zajedničke pravne stečevine (acquis communautaire) za koje je Europska komisija s hrvatskim stručnjacima počela screening, dubinsku analizu usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim.

"Vrlo smo otvoreno i detaljno upoznali" europsku stranu sa zakonodavstvom koje se odnosi na područje tržišnog natjecanja, kazala je Spevec.

To područje obuhvaća državne potpore i tržišno natjecanje u užem smislu (ili anti-trust), a u razgovorima u ponedjeljak dominirala je tema državnih potpora, područja u kojem je Hrvatska nedavno donijela novi zakon što je Europska komisija (EK) pozdravila.

Međutim, sektori u kojima dodjela državnih potpora u Hrvatskoj bitno odstupa od europske prakse su industrija željeza i čelika te brodogradnja. Hrvatskoj je stoga sugerirano da je sadašnje vrijeme pogodno i za restrukturiranje i za privatizaciju, odnosno prodaju hrvatskih željezara (Sisak i Split) s obzirom na povoljna tržišna kretanja.

Hrvatska je, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), trebala donijeti Nacionalni program restrukturiranja državnih potpora, za što joj je rok već istekao u proljeće prošle godine, podsjetila je Spevec i napomenula da se na tome radilo ali da dokument u cijelosti nije donesen.

"Vlada je toga svjesna", kazala je Spevec i napomenula da je Vlada donijela odluku o osnutku povjerenstva zaduženog u roku od tri meseca donijeti Nacionalni program restrukturiranja industrije željeza i čelika.

"Taj je vladin potez ovdje jako dobro ocijenjen", kazala je Spevec i napomenula da bi u suprotnom to pitanje moglo biti 'benchmark' za otvaranje pregovora.

U sektoru brodogradnje Europska unija subvencionira samo inovacije, modernizaciju ili tehnološku obnovu, ali ne i pokriće operativnih troškova i financiranje izgradnje broda.

Hrvatska, naprotiv, to čini putem subvencija od 10 do 12 posto i putem davanja državnih jamstava za kredite i tu znatno hrvatsko zakonodavstvo odstupa od europskog.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga se traži hitno donošenje Nacionalnog programa za restrukturiranje brodogradnje, rečeno je na sastanku.

Europska komisija poznaje hrvatsku situaciju i važnost sektora brodogradnje koji sudjeluje u hrvatskom izvozu s 12 do 15 posto i upošljava 10,8 posto zaposlenih u industriji. EK je stoga ponudila i svoje konzultante za pomoć u restrukturiranju i ne čini na Hrvatsku pritisak, već je poziva da donese strategiju izlaska iz teškoća brodogradnje što bi omogućilo prijelazno razdoblje i postupno smanjivanje subvencija, kazala je Spevec.

Ona je podsjetila i na gospodarsku politiku EU koja zagovara zdravo natjecanje a ne sanaciju poduzeća u teškoćama, jer se državni novac utopljen u spas gubitaša može pametnije uložiti u poticanje malih i srednjih poduzeća sposobnih stvarati nova radna mjesta.

"Mislim da je poglavlje tržišnog natjecanja bilo stavljeno među prvima na screening upravo da se Hrvatsku upozori na njegovu važnost", ocijenila je Spevec.

U utorak je hrvatsko izaslanstvo iznijelo svoju ocjenu da je "hrvatsko zakonodavstvo uglavnom usklađeno s europskim u području tržišnog natjecanja u užem smislu (anti-trust)", rekla je voditeljica radne skupine za tržišno natjecanje Marijana Liszt.

Na Europskoj komisiji je da to ocijeni u svome izvješću, kazala je i napomenula da se ono očekuje vrlo skoro.

No, hrvatskoj je strani sugerirano da treba institucionalno jačati Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, bolje je ekipirati ljudima i stručnom osposobljenošću. Rečeno je i kako Agencija treba više sudjelovati u donošenju propisa u području državnih potpora te da bi trebala imati mogućnost izricanja kazni čime bi se borila protiv postojanja kartela.

Hrvatska je obveza uskladiti s europskom pravnom stečevinom i zakon o porezu na dobit, zakon o poticanju ulaganja, zakon o slobodnim zonama, zakon o područjima od posebne državne skrbi te zakon o gradu Vukovaru, izvijestila je Spevec.

(Hina) xrt ydgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara