Zbornik: Pogled u suvremenu sakralnu umjetnost bosanskih franjevaca

"POGLED U BOSNU", zbornik radova o djelovanju bosanskih franjevaca vezanom za suvremenu sakralnu umjetnost, pojavio se iz tiska u izdanju zagrebačke Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije u Visokom.

Zbornik donosi deset estetičnih, kulturno-povijesnih, religijskih i jezično-teorijskih tekstova. Oni su podneseni na znanstvenom skupu krajem lipnja prošle godine u Zagrebu, posvećenom 70. obljetnici Vjeke Jarka, uime njegova prinosa sakralnoj umjetnosti BiH.

Bosna i Hercegovina se stoljećima krčmi, ali stalno traje. Sve je to teško do kraja objasniti; možda je baš kultura razlog i smisao njezina postojanja i održanja, kazao je predsjednik udruge Nikola Žilić.

Središnji tekst Marka Karamatića (9.-70. stranice) sadrži povijesno-umjetnički opis Bosne Srebrene, posebno razvoj likovne riznice u drugoj polovici 20. stoljeća. Također, opisuje umjetničke aspekte dvadesetak značajnijih crkava i njihova umjetničkog blaga, te opise 15 vodećih umjetničkih zbirki.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Karamatić izrađuje popise sakralnoumjetničkih radova 97 umjetnika od kojih su najduži oni Josipa Biffela (1933.), Vladimira Blažanovića (1953.), Iva Dulčića (1916.-1975.), Zdenka Grgića (1927.), Gabrijela Jurkića (1886.-1974.), Ljube Laha (1930.), Josipa Marinovića (1937.), Đure Sedera (1927.), Ante Starčevića (1933.) i Slavka Šohoja (1908.-2003.).

"Za Bosnu i bosanske katolike Hrvate likovna umjetnost zadnjih nekoliko desetljeća jest činjenica od povijesne važnosti, a unutar cijele Crkve na hrvatskom govornom području bez usporedbe", kaže Karamatić. U Bosni Srebrenoj stanište su našle tisuće umjetničkih djela od kojih neka pripadaju vrhuncu moderne religiozne i sakralne umjetnosti, dodaje.

Karamatić napominje da su brojna djela nestala u zadnjem ratu, najviše u sustavno miniranim sjevernobosanskim crkvama, i u velikoj pljački više od 400 djela na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Usprkos svemu, franjevci su po završetku rata nastavili s likovnim ukrašavanjem crkava i proširivanjem zbirki, jer je umjetnost posebni znak živosti franjevačkog duha, zaključuje Marko Karamatić u vodećem tekstu zbornika "Pogled u Bosnu".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara