54.162.250.227 US
 

Znamo što glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije radio u ratu

KLJUČNI PODACI
  • Utvrđena su 24 ratna zločina za koja se ne znaju počinitelji
  • Trećina počinitelja nepoznata
  • Sramota za slučaj Varivode
Piše: I. Ćimić
petak, 22.4.2011. 22:37
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Ilustracija

DIO kritika nakon presude hrvatskim generalima u Haagu otišao je definitivno na račun hrvatske vlasti iz devedesetih godina koja nije procesuirala pojedinačne zločine nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, a isto tako ni vlast u post-tuđmanovskoj eri nije se pretjerano bavila procesuiranjem istih, što je po mnogima bilo ključno da generali Ante Gotovina i Mladen Markač "plate" za sve ono što Hrvatska nije, a trebala je učiniti.

Ubijeno 600 civila, spaljeno 22 tisuće kuća

Naime, utvrđeno je kako je u kolovozu i rujnu 1995., u tijeku i neposredno nakon završetka vojnih djelovanja u akciji Oluja, prema podacima HHO-a, ubijeno više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća i gospodarskih objekata. Zajedničko naporima u eri Franje Tuđmana, te nakon 3. siječnja 2000. godine samo je jedno ime, a to je Mladen Bajić.

Bajić je bio zamjenikom vojnog tužitelja u Splitu od 1992. do 1996. godine kao jedan od zamjenika nadležnih za područje Splita, a nakon 2002. godine postavljen je kao glavni državni odvjetnik.

Državno odvjetništvo prije nekoliko dana objavilo je u svojem priopćenju što je sve napravljeno oko rješavanja ratnih zločina za vrijeme Domovinskog rata od 1991. godine do 1995. godine u kojem su iznesene zbirne brojke koje su sve većinom odnosile na zločine koji su počinili srpsko-crnogorski agresori. No nas je zanimalo razdoblje neposredno nakon Oluje, na što se referirao Haag u svojoj nedavnoj presudi protiv generala Gotovine i Markača.

Podneseno 6390 prijava neposredno nakon Oluje

Kako nam je potvrđeno prema evidenciji državnih odvjetništava u vezi kaznenih djela počinjenih za vrijeme i neposredno nakon Oluje, podneseno je ukupno 6 390 prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba, od čega je prijavljeno 439 pripadnika oružanih snaga. Točnije prijavljeno je 4 128 poznatih počinitelja, dio prijava je odbačen, dok je procesuirano 3 728 osoba.

"Od 6 390 podnesenih prijava, otkriveno je i procesuirano 3 728 poznatih počinitelja, od čega 395 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.  Od 3 728 procesuiranih počinitelja, osuđeno ih je 2 380, pa kako je 1996. godine došlo do demobilizacije i ukidanja vojnih sudova, to su većinu tih presuda donijeli redovni sudovi i stoga nemamo posebno podatke koliko je osuđeno vojnih osoba", navodi se u odgovoru gdje se naglašava da je od navedenih 6 390 podnesenih prijava, 2 262 kaznene prijave su podnesene protiv nepoznatih počinitelja.

Za 24 ratna zločina počinitelji nepoznati

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Za najteža kaznena djela prijavljene su 33 osobe zbog ubojstva, a za to djelo podnijete su 34 prijave protiv nepoznatog počinitelja. Zbog kaznenog djela ratnog zločina podnijete su 3 kaznene prijave protiv ukupno 10 osoba. U dosad provedenim istraživanjima utvrđeno je da su počinjena 24 ratna zločina u kojima su počinitelji nepoznati", navodi se u odgovoru u kojem se dodaje da je  od nadležnih tijela otkrivanja zatraženo poduzimanje mjera i radnji radi otkrivanja počinitelja. 

"U svezi Vašeg komentara o pokrenutim postupcima napominjemo da je pokrenuto više kaznenih postupaka protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga zbog kaznenih djela ratnih zločina koje su počinili, jer kao što Vam je poznato, zločini nisu počinjeni samo u Oluji i neposredno nakon nje. Stoga je protiv 95 pripadnika hrvatskih oružanih snaga pokrenut kazneni postupak zbog ratnih zločina", napominje se u odgovoru na pitanje koliko je pokrenuto kaznenih prijava protiv pripadnika Hrvatske vojske.

Zločini koji nikada nisu procesuirani

Kuća ljudskih prava iz Zagreba, nedavno je upozorila na niz slučajeva pojedinačnih ratnih zločina nakon Oluje koji nikada nisu procesuirani.

Tako napominju da je u 6. kolovoza 1995. u mjestu Golubić kraj Knina ubijeno je najmanje 10 civila. Zločini nisu procesuirani. Ubojstva najmanje petoro civila  u Mokrom Polju započela su 6. kolovoza tijekom akcije "Oluja" i nastavila se nakon završetka vojnog djelovanja. Zločini nisu procesuirani. Između 7. i 8. kolovoza 1995. u napadima na izbjegličku kolonu između Gline i Dvora poginulo je nekoliko desetaka civila s područja općina Glina, Topusko, Gvozd i Vojnić. Zločini nisu procesuirani.  U mjestu Komić (Korenica) 12. kolovoza 1995. ubijeno je devetero civila.  Zločini nisu procesuirani.

Isto tako dana 27. kolovoza 1995. godine, oko 16,00 sati u selu Gošić (Kistanje) ubijeno je sedmoro  civila. ŽDO iz Zadra podiglo je optužnicu br. KT-83/96 od 13. veljače 1996, ali zbog nedostatka čvrstih dokaza postupak je vraćen u stadij istrage protiv nepoznatih počinitelja. U selu Kijani (Gračac), prema Izvještaju HHO-a registrirano je 14 ubijenih civila, među kojima devet žena. Zločini nisu procesuirani.

Slučaj iz Varivoda ipak poseban

No, slučaj iz Varivoda (Kistanje) gdje je ubijeno devetoro civila uistinu je poseban te pokazuje način na koji hrvatske vlasti procesuiraju zločine. Naime, za zločin se sumnjičilo šestoricu pripadnika hrvatskih redarstvenih snaga, no nakon postupka pred Županijskim sudom u Zadru te ponovljenog suđenja na Županijskom sudu u Šibeniku, optuženici su oslobođeni krivnje, čime je istraga vraćena na početak, protiv nepoznatih počinitelja.

Ni osam godina nakon završenog postupka pred šibenskim sudom nema novih saznanja te progona počinitelja tog zločina, napominju iz te nevladine organizacije.

No, državni odvjetnik ima o tome posebno mišljenje. Sasvim, rekli bi smo, birokratsko.

...kad o mrtvim iz Varivoda progovori birokracija...

"U svezi Gošića i Varivoda, nadležno Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku je 2001. godine započelo s provođenjem istraživanja radi utvrđenja opsega zločina i otkrivanja počinitelja. Kako smo ranije izvještavali, najprije je u vezi ovog zločina, Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podiglo optužnicu za kaznena djela ubojstva u Gošićima i Varivodama, te za druga kaznena djela na širem području protiv 8 osoba. Županijski sud u Zadru svojom presudom broj K-9/96 oslobodio je optužene za ubojstva civila u navedenim mjestima, a nakon ukidne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske predmet je preuzelo Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku koje je ta djela kvalificiralo kao ratne zločine i kao što smo gore rekli, zatražilo od policije provođenje istraživanja", napominje se u odgovoru.  

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije