"znanstveni kafić" prvi korak ureda za promicanje znanosti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ured za promicanje znanosti koji je nedavno pokrenulo Ministarstvo znanosti i tehnologije široj će se javnosti sutra predstaviti otvaranjem "Znanstvenoga kafića" u zagrebačkom Studentskom centru (SC).
"Znanstveni kafić" rezultat je zajedničkoga truda Ministarstva znanosti i tehnologije, njegova Ureda za promicanje znanosti i Studentskoga centra.
U sklopu SC-a uređen je prostor u kojemu će, osim "Internetskoga kutića", biti i drugi sadržaji na kojima će aktivno surađivati znanstvenici i studenti, izjavio je Krunoslav Pisk, znanstvenik Instituta "Ruđer Bošković" i voditelj Ureda za promicanje znanosti.
Oni će, nada se Pisk, razgovarati o širim društvenim problemima koji sigurno zanimaju i studente i znanstvenike, studenti će imati i priliku upoznati znanost izbliza, a ta interakcija trebala bi dovesti do razumnoga dijaloga.
Važno je da se tijekom tih redovitih druženja srijedom mladi oslobode straha od tzv. glupih pitanja jer ih zapravo nema, a škole i sveučilišta trebaju biti mjesta na kojima će učenici i studenti postavljati pitanja i pokazati maksimalno neznanje, ali naravno, istaknuo je Pisk, samo prije ispita.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po Piskovim riječima Ured za promicanje znanosti trebao bi pak široj javnosti približiti ona područja znanosti i tehnologije koja se "događaju" u Hrvatskoj, bez obzira na to je li riječ o fakultetski obrazovanim ljudima i studentima ili ljudima s drugim razinama stečenoga obrazovanja.
O osnivanju takva ureda razmišljalo se duže vrijeme da bi, rekao je, ne tako davno od Ministarstva znanosti i tehnologije krenuo novi poticaj da se, kroz različite oblike djelovanja, javnosti nastoje približiti dostignuća, problemi i organizacija znanosti u Hrvatskoj.
Ured bi trebao pomoći i mladim ambicioznim ljudima koji svoju karijeru žele posvetiti znanstvenom radu. Njegove su osnovne zadaće uspostavljanje dijaloga između znanstvene zajednice i "ostatka društva" te unutar znanstvene zajednice.
Dok se u dnevnoj politici služimo pojmovima koji su važni za politiku i o tome glasujemo - ne samo u Saboru, kako je rekao, to nije slučaj sa znanstvenim društveno relevantnim temama kao što su, primjerice, genetski modificirana hrana, nuklearni otpad, nuklearna energija, onečišćenje, ozonske rupe i ekologija.
Postavljanje tih problema kao i njihova rješenja počivaju pak na znanstvenoj podlozi što znači da o njima treba razgovarati i znati koje se institucije bave tim pitanjima te gdje možemo dobiti relevantne informacije.
Pritom medijima, smatra on, pripada važna uloga i zadaća da te probleme iznesu javnosti kako bi ona bila bolje upućena u njihov sadržaj i mogla na njih mjerodavnije reagirati.
Osim toga, Ured će nastojati pokrenuti i znanstveno-komunikativni časopis, prvenstveno u elektroničkoj verziji, koji bi na neki način bio nastavak "Rugjera", a trebao bi pridonijeti interakciji znanstvene i šire zajednice pružanjem potrebnih informacija.
"Znanstveni kafić" rezultat je zajedničkoga truda Ministarstva znanosti i tehnologije, njegova Ureda za promicanje znanosti i Studentskoga centra.
U sklopu SC-a uređen je prostor u kojemu će, osim "Internetskoga kutića", biti i drugi sadržaji na kojima će aktivno surađivati znanstvenici i studenti, izjavio je Krunoslav Pisk, znanstvenik Instituta "Ruđer Bošković" i voditelj Ureda za promicanje znanosti.
Oni će, nada se Pisk, razgovarati o širim društvenim problemima koji sigurno zanimaju i studente i znanstvenike, studenti će imati i priliku upoznati znanost izbliza, a ta interakcija trebala bi dovesti do razumnoga dijaloga.
Važno je da se tijekom tih redovitih druženja srijedom mladi oslobode straha od tzv. glupih pitanja jer ih zapravo nema, a škole i sveučilišta trebaju biti mjesta na kojima će učenici i studenti postavljati pitanja i pokazati maksimalno neznanje, ali naravno, istaknuo je Pisk, samo prije ispita.
Po Piskovim riječima Ured za promicanje znanosti trebao bi pak široj javnosti približiti ona područja znanosti i tehnologije koja se "događaju" u Hrvatskoj, bez obzira na to je li riječ o fakultetski obrazovanim ljudima i studentima ili ljudima s drugim razinama stečenoga obrazovanja.
O osnivanju takva ureda razmišljalo se duže vrijeme da bi, rekao je, ne tako davno od Ministarstva znanosti i tehnologije krenuo novi poticaj da se, kroz različite oblike djelovanja, javnosti nastoje približiti dostignuća, problemi i organizacija znanosti u Hrvatskoj.
Ured bi trebao pomoći i mladim ambicioznim ljudima koji svoju karijeru žele posvetiti znanstvenom radu. Njegove su osnovne zadaće uspostavljanje dijaloga između znanstvene zajednice i "ostatka društva" te unutar znanstvene zajednice.
Dok se u dnevnoj politici služimo pojmovima koji su važni za politiku i o tome glasujemo - ne samo u Saboru, kako je rekao, to nije slučaj sa znanstvenim društveno relevantnim temama kao što su, primjerice, genetski modificirana hrana, nuklearni otpad, nuklearna energija, onečišćenje, ozonske rupe i ekologija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Postavljanje tih problema kao i njihova rješenja počivaju pak na znanstvenoj podlozi što znači da o njima treba razgovarati i znati koje se institucije bave tim pitanjima te gdje možemo dobiti relevantne informacije.
Pritom medijima, smatra on, pripada važna uloga i zadaća da te probleme iznesu javnosti kako bi ona bila bolje upućena u njihov sadržaj i mogla na njih mjerodavnije reagirati.
Osim toga, Ured će nastojati pokrenuti i znanstveno-komunikativni časopis, prvenstveno u elektroničkoj verziji, koji bi na neki način bio nastavak "Rugjera", a trebao bi pridonijeti interakciji znanstvene i šire zajednice pružanjem potrebnih informacija.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati