Odnosi Hrvata i Bugara u 19. i 20. stoljeću glavna je tema dvodnevnog međunarodnog znanstvenog skupa, koji je u organizaciji Hrvatskobugarskog društva otvoren danas u Preporodnoj dvorani Narodnog doma.

Na četvrtom po redu znanstvenom skupu kojemu je svrha rasvijetliti dugogodišnje isprepletene odnose Bugarske i Hrvatske, izlaže 25 znanstvenika iz tih dviju zemalja.

Odnosi između Hrvatske i Bugarske stoljetni su, dugotrajni i dobri, rekao je akademik Josip Bratulić, dodavši da se današnji skup bavi iznimno važnom temom za oba naroda, jer su u tom razdoblju konstituirali nacionalnu državu i ostvarili nacionalne želje.

Pohvalio je rad Hrvatsko-bugarskog društva, istaknuvši da su oni uspjeli dosad organizirati četiri znanstvena skupa u Hrvatskoj i Bugarskoj i s njih objaviti reprezentativne knjige koje otkrivaju korijene kulturnih i političkih odnosa tih zemalja.

Prvi takav susret "Andrija Kačić Miošić i njegovo djelo 'Razgovor ugodni narodna slovinskoga'" održan je u Sofiji 1998. Godinu dana kasnije u Dubrovniku su razmatrani odnosi Hrvata i Bugara od 9. do 19. stoljeća s posebnim osvrtom na vrijeme Dubrovačke Republike. Domaćin trećeg skupa o hrvatsko-bugarskim odnosima bila je ponovo Sofija. Svaki skup pratili su zbornici s referatima znanstvenika.

Otvarajući skup akademik Dalibor Brozović požalio se što je za organizaciju skupa Hrvatsko-bugarsko društvo od države dobilo najmanje novaca u odnosu na druga prijateljska društva.

U ime osam bugarskih znanstvenika koji sudjeluju na skupu, uoči početka današnje, prve radne sjednice okupljene kolege pozdravio je Ivan Božilov iz Sofije.

Božilov će održati predavanje o dubrovačkom historiografskom krugu i bugarskom caru Ivanu Aleksandru, a na skupu će, među ostalim, akademik Dalibor Brozović govoriti o utjecaju Beograda na hrvatsko-bugarske odnose, Slavko Slišković o Strossmayeru i Bugarima te Nikolaj Kočankov o Bugarskoj i stvaranju NDH 1941.