HRVATSKI ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u utorak je u New Yorku izrazio uvjerenje da će Hrvatska u prosnicu dobiti datum za početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji unatoč slučaju generala Ante Gotovine koji opterećuje njezine odnose s Haškim sudom.

Žužul je u utorak sudjelovao na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj su predsjednik Haškog suda Theodor Meron i glavna tužiteljica Carla del Ponte izvijestili Vijeće da je neriješeni slučaj generala Ante Gotovine jedina preostala prepreka punoj suradnji Hrvatske sa Sudom.

Slučaj Gotovina problem je za Hrvatsku jer bi mogao komplicirati donošenje odluke Europskog vijeća o datumu početka pregovora o članstvu u EU, za što je jedan od uvjeta puna suradnja s ICTY-em. Predstavnik Velike Britanije je odmah u raspravi nakon podnijetih izvješća istaknuo važnost rješavanja pitanja odbjeglih haških optuženika.

"Ja čvrsto vjerujem da ćemo dobiti točan datum" rekao je Žužul za Hinu odgovarajući na pitanje hoće li RH u prosincu dobiti datum za početak pregovora, bez obzira na slučaj Gotovina i izvješće Merona i del Ponte Vijeću sigurnosti.

"Kako znam da će hrvatska Vlada ostati čvrsta da ispuni sve svoje obveze, to mi to daje pravo, ne na optimizam, nego na realnu procjenu da ćemo u prosincu fiksirani datum za početak pregovora", rekao je Žužul.

Žužul smatra da će taj datum biti krajem ožujka 2005. u vrijeme kada se uspostavi međuvladina konferencija.

Del Ponte je Vijeću sigurnosti naglasila da je od velike važnosti za strategiju završetka rada Haškog suda i njegova postignuća da se Gotovinu privede pravdi u Den Haagu. Navela je da je Gotovina opetovano viđen u Hrvatskoj, posljednji put ljetos, te da postoje snažne indikacije da ga štiti dobro organizirana mreža uključujući i strukture unutar države.

Ona je rekla kako je Hrvatska tijekom proljeća izgleda pojačala napore da locira Gotovinu i uhiti ga, ali da bi se moglo posumnjati u učinkovitost ovih mjera i njihovu ozbiljnost budući da nisu do sada dovele do konkretnih rezultata, čak ni glede mjesta na kojem se nalazi, u Hrvatskoj ili izvan nje.

To znači, rekla je Del Ponte, da su mreže koje štite ratne zločince moćnije nego dio hrvatske Vlade koji stvarno želi u cijelosti surađivati sa Sudom.

Meron je rekao da je suradnja Hrvatske s Haškim sudom dobra na svim poljima osim u slučaju uhićenja Ante Gotovine i naglasio kako njegovo izručenje Den Haagu ostaje pitanje od najveće važnosti.

Žužul je iz izvješća Merona i del Ponte izdvojio da su istaknuli dobru suradnju Hrvatske s Haškim sudom. "Ono što bih istaknuo i od čega mislim da treba početi jest činjenica da oboje, i predsjednik Suda ali i glavna tužiteljica, izrijekom ističu dobru suradnju Hrvatske", rekao je Žužul.

Dodao je da je važna i činjenica da su oboje, a del Ponte "nešto jačim rječnikom", istaknuli i postojanje neriješenog slučaja Gotovina. Žužul smatra da će i "razmatranje Europske unije" i svakoga tko razmišlja o Hrvatskoj ili razgovara s Hrvatskom "polaziti ipak prvenstveno od činjenice da su oboje istaknuli postojanje suradnje. Dodao je da Hrvatska treba biti svjesna će se slučaj Gotovine uvijek iznova ponavljati sve dok ne bude riješen.

"Nama u hrvatskoj Vladi to nije tajna, nikome u Hrvatskoj to ne treba biti iznenađenje i očito, kao što je i premijer Sanader nedavno istaknuo, to će biti riješeno jedino onda kad se general Gotovina odluči pojaviti u Haagu jer je to jedino mjesto na kojem se može dokazivati nečija nevinost ili krivnja", rekao je Žužul za Hinu.

Obraćajući se Vijeću sigurnosti, Žužul je naglasio kako je Hrvatska svjesna važnosti suradnje s Haškim sudom i da će nastaviti ispunjavati svoje obveze prema Sudu najbolje što može.

"Hrvatsko stajalište je jasno i nedvosmisleno: svi naši građani su obvezni na punu suradnju sa Sudom. To uključuje generala Gotovinu koji je i dalje na slobodi", rekao je Žužul. On je rekao da u slučaju Gotovina hrvatska Vlada ne nastoji izbjeći svoju odgovornost te da je opetovano pozivala odbjeglog generala da se dobrovoljno pojavi pred Sudom.

"Odlučni smo izvršavati naše odgovornosti kao zrela demokracija i nastavit ćemo inzistirati da svaki građanin bez iznimke poštuje zakone zemlje", rekao je Žužul, dodajući da svi za koje se utvrdi krivnja moraju biti kažnjeni bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Žužul je Vijeću sigurnosti istaknuo i okolnosti koje su vladale 1990., da je Hrvatska bila žrtvom agresije bivše JNA pod kontrolom Slobodana Miloševića, te rekao da se ponekad zaboravlja razlika između žrtve i agresora. "Moramo osigurati da buduće generacije mogu razlikovati žrtvu i agresora, kao i prava zemlje na samoobranu i pojedinačnih zločina koji su možda počinjeni", rekao je Žužul.

On je rekao da Hrvatska nije imala drugog izbora nego pravo i obvezu obraniti svoj teritorij i svoje građane što je i učinila. Naglasio je kako time ne želi sugerirati da oni koji su eventualno počinili individualne zločine ne bi trebali odgovarati, nego upravo obrnuto, da počinitelji moraju biti kažnjeni.

Žužul je istaknuo da hrvatska Vlada ispunjava svoje obveze prema zahtjevima Haškoga suda i naveo da je Hrvatska ove godine izručila Sudu generale Čermaka i Markača, osigurala izručenje šest optuženih bosanskih Hrvata te da se nedavno Sudu predao i bosanski Hrvat Miroslav Bralo.

Žužul je naveo i da Hrvatska ulaže napore u pripremanje svog pravosuđa za preuzimanje slučajeva Haškoga suda kako bi moglo procesuirati slučajeve ratnih zločina profesionalno i nepristrano.

Naveo je kako se hrvatsko pravosuđe od 1992. već neovisno bavilo s 1491 slučaja ratnih zločina, uključujući onaj generala Mirka Norca koji je osuđen na 12 godina zatvora koji pokazuje da su hrvatski sudovi sposobni djelovati profesionalno i nepristrano.