Amerikanci najčešći dobitnici Nobelove nagrade

Piše:
petak, 10.10.2003. 14:47
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Amerikanci najčešći dobitnici Nobelove nagrade AKO su Nobelove nagrade pravi pokazatelj, Amerikanci su najbolji liječnici, fizičari, ekonomisti i kemičari na svijetu.

U pisanju ili mirotvorstvu i nisu tako dobri.

Šestero američkih državljana nagrađeni su ovaj tjedan Nobelovom nagradom za medicinu, fiziku, kemiju i ekonomiju, čime je nastavljena američka dominacija u području znanosti.

Prošli je tjedan nagradu za književnost dobio Južnoafrikanac J. M. Coetzee, a nagradu za mir u petak je dobila iranska odvjetnica Shirin Ebadi.

Od 1901. kad je dodijeljena prva Nobelova nagrada, od ukupno 861 dobitnika Amerikanaca je bilo 42 posto, njih 277. I mnogi od ostalih dobitnika bili su istraživači s američkih sveučilišta.

"Okrutna je prevlast Sjedinjenih Država", kaže Jonas Foerare, glasnogovornik Kraljevske švedske akademije znanosti koja odabire dobitnike za fiziku, kemiju i ekonomiju. "Ona pokazuje uspješnost američkoga ulaganja u sveučilišni sustav".

Foerare govori iz iskustva. I on je svoj post-doktorski rad iz biologije pisao na Sveučilištu Novoga Meksika u Albuquerqueu.

Akademija je u srijedu nagradu za kemiju dodijelila Amerikancima Peteru Agreu i Rodericku MacKinnonu za istraživanja staničnih stijenki. Svojim su radom dvojica znanstvenika osvijetlila neke bolesti srca, bubrega i živčanoga sustava.

Amerikanac Robert F. Engle podijelio je ove godine Nobelovu nagradu za ekonomiju s Britancem Cliveom W. J. Grangerom, prvim neamerikancem koji je tu nagradu dobio još od Indijca Amartye Sena 1998.

"Ne gledamo odakle je tko. Jednostavno, najbolja američka sveučilišta vrlo su dobra i privlače darovite istraživače iz cijeloga svijeta", kaže Lars Camfors, profesor međunarodne ekonomije na stokholmskom sveučilištu i član odbora koji izabire nobelovce za ekonomiju.

Prema njegovim riječima, odbor katkad doživljava kritike ljudi koji misle da se treba više potruditi da dobitnike nađe izvan Sjedinjenih Država.

Trideset i petero od 56 nagrađenih ekonomista dolazi iz Amerike.

Profesor Charles F. Zukoski, istraživač sa sveučilišta u Illinoisu kaže da ovogodišnje nagrade pokazuju kako je njegova zemlja dobar primjer koristi od ulaganja u akademske institucije.

Aleksej Abrikosov, Rus rođenjem, a sada s ruskom i američkom putovnicom i sjedištem u nacionalnome laboratoriju Illinoisa u Argonneu, te Anthony J. Leggett, državljanin Britanije i Amerike sa sveučilišta u Urbani-Champaignu u Illinoisu, dvojica su od trojice ovogodišnjih dobitnika nagrade za fiziku.

Paul C. Lauterbur, Amerikanac je sa sveučilišta u Illinoisu jedan od dobitnika nagrade za medicinu, a čak je Coetzee, nobelovac za književnost predaje na sveučilištu u Chicagu.

Amerikanci najslabije stoje s književnošću: samo je 11 Amerikanaca među 1000 nobelovaca. Posljednji Amerikanac koji je tu nagradu dobio bio je Toni Morrison 1993.

Nobelove će nagrade biti uručene 10. prosinca kad je godišnjica smrti utemeljitelja, Alfreda Nobela koji je umro 1896.

Nobel, izumitelj dinamita, a svojom je oporukom, kojom je predvidio dodjeljivanje nagrade za književnost, fiziku, kemiju, medicinu ili fiziologiju i mir, članovima odbora dao malo smjernica: rekao je da bi nagrada morala ići onomu tko "ostvari najveću korist za čovječanstvo".

Švedska središnja banka ustanovila je 1968. i Nobelovu memorijalnu nagradu za ekonomiju koja se dodjeljuje zajedno s ostalima.