Arheološka senzacija u kaštelanskom podmorju

Piše:
utorak, 28.10.2003. 12:07
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Arheološka senzacija u kaštelanskom podmorju NAJNOVIJA arheološka istraživanja na podmorskom nalazištu Kundirovoj glavici, istočno od Kaštel Sućurca, učvršćuju tezu arheologa i konzervatora da je na tom području u antičko doba postojao intenzivan uzgoj, preradba i trgovina ribom za Salonu i druge antičke gradove.

Voditeljica istraživanja mr. Irena Radić-Rossi, viša savjetnica u Odjelu za zaštitu arheološke baštine Ministarstva kulture, potvrdila je kako su tijekom istraživanja nakon prošlogodišnjega senzacionalnog otkrića velikoga keramičkog dolija ili pitosa, odnosno antičke posude s perforacijama za čuvanje namirnica, promjera 160 centimetara teške 800 kilograma, otkrivene još dvije skupine amfora i ostatci još nekoliko dolija na dubini do dva i pol metra.

Manja skupina, odnosno sedam trbuha amfora oštećenih grla, uzidana je u suhozidnu konstrukciju koja se ocrtava na morskom dnu. Pod jednom je amforom pronađena i grana vinove loze koja je poslana na analizu DNK kako bi se utvrdilo uzgaja li se ta vrsta loze i danas.

No istraživači su se najviše iznenadili kad su u dubljem moru otkrili 25 gotovo u cijelosti sačuvanih amfora složenih u tri reda između nizova drvenih pilona - konstrukcije za koju se pretpostavlja da je omogućavala pristup dolijima koji su u antičko doba bili u plitkom moru. Drvena je konstrukcija za te svrhe bila ojačana upravo pronađenim amforama kako bi pristup dolijima bio siguran i stabilan.

Analize DNK pokazale su da je riječ o drvu koje datira iz 3. stoljeća i koje je, zahvaljujući mulju i pijesku, konzervirano i sačuvano do danas. U konstrukciji su pronađene hispanske amfore srednjeg promjera od 55 centimetara koje su inače služile za čuvanje maslinova ulja. Doliji su pak, pretpostavlja se, služili kao spremište za živu ribu, najvjerojatnije za jegulje zbog blizine rijeke Jadra.

Amfore su se često ugrađivale u temelje zgrada, kupole, lukove, ogradne zidove ili su služile za drenažu tla, kakvih primjera ima u Pompejima. Slične konstrukcije, kaže mr. Irena Radić-Rossi, nalaze se u Resniku i na Pantani pokraj Trogira, ali troslojna amforna konstrukcija s pilonima u našem moru i u drugim dijelovima Sredozemlja do sada nije utvrđena i istraživana.

Pretpostavlja se da se nešto slično nalazi u uvali Špinutu na Marjanu, gdje su također pronađene hispanske amfore, ali je samo manji dio tog nalazišta istražen sondiranjem što ne dostaje za čvršće zaključke, dodala je.

Sve to vodi zaključku da je na kaštelanskom području preradba i uzgoj ribe bila važna gospodarska grana, kazala je mr. Radić-Rossi, zahvalivši roniocima koji su prošle godine slučajnim otkrićem dolija i pravodobnim javljanjem Ministarstvu kulture zaštitili nalazište i pridonijeli tom važnom arheološkom otkriću.

Ronioci splitskoga Podvodnog istraživačkog kluba "Mornar" i sami su sudjelovali u tom istraživačkom pothvatu, posebno pažljivo izvlačeći na površinu amfore i druge vrijedne ostatke koji će nakon restauriranja biti izloženi u Muzeju grada Kaštela.

Sama drvena konstrukcija i nakon 1800 godina ostat će na dnu mora zaštićena u mulju, pokrivena zaštitnim geotekstilom.

Istraživanje Odjela za zaštitu arheološke baštine novčano je potpomogao grad Kaštela s 10 tisuća kuna te Dalmacijacement i kaštelanska Marina s po pet tisuća kuna, a PIK "Mornar" nije naplatio dio usluga ronjenja.

Novčana oskudica ipak je za sada prekinula radove, no očekuje se da će biti nastavljeni iduće godine.