Hoćete posao? Pomaknite planinu Fuji!
PRAKSA postavljanja bizarnih pitanja i zadataka u intervjuima s potencijalnim zaposlenicima sve je češća kod velikih američkih korporacija, među kojima prednjači Microsoft.
Kad je Neil Doshi došao na intervju za posao u velikoj američkoj business consulting tvrtki, zadnja stvar koju je očekivao bio je zahtjev budućih poslodavaca da izračuna visinu Empire State Buildinga, i to ne u nekim uobičajenim mjernim jedinicama, nego u visinama novčića od 25 centi.
"Menadžer koji me intervjuirao za posao želio je znati koliko bi novčića od 25 centi trebalo naslagati jedan na drugog da se dođe do visine Empire State Buildinga" - izjavio je za Wirednews.com Neil Doshi, pa dodao: "Počeo sam procjenjivati koliko takvih novčića čini jedan inč visine, pomnožio taj broj s brojem inča u jednoj stopi i tako dalje."
Kad je Doshi napokon izrekao rješenje, menadžer uopće nije bio impresioniran nego je odmah postavio slijedeće pitanje: "Kolika je dolarska vrijednost tih novčića?"
Doshi nije jedini nezaposleni Amerikanac koji se suočio s bizarnim pitanjima i zadacima pri intervjuima za novo zaposlenje, naime s ekonomijom u depresiji (kakva je trenutna američka), na oglase velikih tvrtki javljaju se stotine kvalificiranih kandidata, pa tvrtke imaju mogućnost dodatnog filtriranja postavljenjem neuobičajenih zahtjeva kandidatima.
Kako tvrdi autor knjige "How would you move mount Fuji?", William Poundstone, kad je ekonomija neke zemlje takva, tvrtke su mogu priuštiti izbirljivost.
Inače, u knjizi "How would you move mount Fuji?" Poundstone ispituje Microsoftovu sklonost sličnim neobičnim zadacima na osnovu kojih navodno eliminiraju manje kreativne kandidate, ali i one koji se ne uklapaju u Microsoftov način razmišljanja.
Neka od češćih pitanja koja se koriste u intervjuima za poslove kod Microsofta, ali i nekih drugih velikih korporacija su: "Koliko ugađača glasovira postoji na svijetu?" i "Ako stojite u čamcu i bacite svoju aktovku u more, hoće li se razina vode smanjiti ili porasti?"
Iako takva pitanja zvuče bizarno, naročito u kontekstu intervjua za posao, Poundstone tvrdi da takvim pitanjima menadžeri za zapošljavanje novih kadrova stiču uvid u kandidatovu sposobnost samostalnog razmišljanja i rješavanja problema, koja visoko korelira s inteligencijom kandidata.
Ipak, upitno je koliko odgovori na takva pitanja zaista utječu na odabir određenog kandidata. Naime, studija koju su proveli psiholozi sa Harvarda pokazuje kako menadžeri odluku o zapošljavanju određenog kandidatu donose u samo dvije sekunde prvog osobnog kontakta s tim kandidatom. Ako je to zaista istina, to bi značilo da je postavljanje bizarnih zadataka kandidatima samo gubljenje vremena, jer ne utiče na proces odlučivanja.
No, potpredsjednik uprave tvrtke koja se bavi programirenjem poslovnog software-a, koji je želio ostati anoniman, za Wirednews je izjavio: "Takva pitanja ne koriste se isključivo kako bi se utvrdilo zna li kandidat odgovor na pitanje ili ne, nego kako bi se mogao na licu mjesta provjeriti kandidatov misaoni proces. Zna li kandidat neovisno razmišljati i na logičan način brzo rješavati nove probleme koji su postavljeni pred njega, ma koliko god da su teški?"
Što se tiče samog Microsofta, glasnogovornik tvrtke je Wirednews.com-u rekao da se takva pitanja postavljaju radi provjere kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema, ali i da kandidatovi odgovori na takva pitanja nisu jedini faktor pri odluci o dodjeli posla.
"Tip pitanja opisan u Poundstoneovoj knjizi jedna je od mnogih tehnika koje Microsoft koristi za određivanje kandidatove sposobnosti integriranja u tvrtku." - dodao je glasnogovornik Microsofta.
Čovjek s kojim smo započeli ovu priču, Neil Doshi, novinarima Wirednews.com-a ispričao je još jedno stresno iskustvo, odnosno intervju kod investicijske banke JPMorgan, gdje je također tražio zaposlenje.
"Menadžer mi je postavio pitanje vezano za moj životopis, a kad sam počeo odgovarati, prekinuo me, rekao da mu je dosadno i počeo čitati novine i provjeravati e-mail." - tvrdi Doshi.
Unatoč menadžerovom ignoriranju, Doshi je zadržao prisebnost i ostao hladan na provokacije do kraja intervjua, nakon čega mu je ipak ponuđen posao.
Što se tiče Hrvatske, kod nas će vjerojatno još neko vrijeme glavni kriterij za zapošljavanje biti rodbinske i političke veze, a ne treba zaboraviti ni duboki dekolte potencijalne kandidatkinje kao odlučujući faktor.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati