Kako biti Židov u svemiru?

Piše:
četvrtak, 16.1.2003. 10:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Kako biti Židov u svemiru? KAKO slaviti šabat, tjedni potpuni odmor u tradiciji židovske religije, ako sunce izlazi 16 puta dnevno to je ´svemirska´ dilema koju će na svemirskom brodu ´Columbia´ morati riješiti izraelski astronaut Ilan Ramon.

Tijekom boravka u svemiru na svemirskom brodu ´Columbia´, ovaj sin preživjelog logoraša iz koncentracijskog logora Auschwitz, obećava da će, ´ako mu to dnevni uvjeti rada omoguće´, pokušati poštivati neke židovske tradicije - poput poštivanja šabata i toga da jede samo košer-hranu, odnosno hranu koja je dopuštena i pripremljena prema pravilima židovske vjere.

´Ja inače nisam praktičan vjernik. Odgojen sam u sekularnom okruženju´, priznaje prvi izraelski astronaut dodajući kako ´osjeća da predstavlja svu raznolikost izraelskog naroda´.

´Kao Izraelac i Židov, zatražio sam od NASA-e da mi osiguraju košer-hranu u svemiru´, objašnjava Ramon.

Njegovu je želju, na veliko iznenađenje budućeg astronauta, NASA bez problema ispunila.

´Bio sam iznenađen i stvarno impresioniran time što mi je NASA osigurala košer-hranu´, istaknuo je.

Što se tiče šabata, koji je Ramon želio poštivati ´iz solidarnosti sa židovskom tradicijom´, problem postaje puno kompliciraniji.

Na Zemlji, šabat je sedmi dan u tjednu koji traje od petka navečer do subote navečer. Židovi-vjernici pozdravljaju dolazak šabata molitvama, posvećuju kruh i vino, pale svijeće i tijekom 24 sata prestaju sa svakim radom. Ali na 280 kilometara visine, problem je posve druge prirode. Drugim riječima, na svemirskom brodu, sunce izlazi i zalazi... 16 puta dnevno!

Kada bi sve bilo u skladu s propisima židovske vjere, Ramon bi dakle trebao prestajati raditi svaki čas. A to ipak nije moguće. Kako bi riješio tu teološku dilemu, izraelski se astronaut savjetovao s najvišim vjerskim autoritetima.

´To je uvijek dosad bilo samo teoretsko pitanja. A sada je prvi puta da se i praktični problem pojavio´, objašnjava rabin Zvi Konikov, pripadnik ultra-ortodoksnih Lubavitcha, koji se o ovom problemu savjetovao i s drugim rabinima.

Nakon vrlo živih rasprava, pojavilo se opće prihvatljivo mišljenje: vrijeme nije označeno samo subjektivnim gledanjem neke osobe, izlaskom ili zalaskom sunca, nego objektivnom činjenicom, rotacije Zemlje oko svoje osi u roku od 24 sata, objašnjava rabin Konikov.

A bez obzira na to kojom će se brzinom Ramon okretati oko Zemlje, Zemlja će se i dalje okretati oko svoje osi kao što to i inače čini, zaključili su rabini.

Za Ilana Ramona ´šabat uz 16 zalazaka sunca´ padat će dakle svakih sedam dana.

Vezano
Vijesti  |  Tagovi

Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan

Najnovije