Kako jesti više, mršaviti i dulje živjeti?

Piše:
nedjelja, 26.1.2003. 09:55
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Kako jesti više, mršaviti i dulje živjeti? DETEKTIVSKA lukavost genetičara možda je uspjela objasniti zašto gladovanje u mnogih životinja produljuje život, objavio je New Scientist.

Ronald Kahn s medicinskoga fakulteta na Harvardu i njegovi kolege uspjeli su za 18 posto produljiti život miševima. Oni su blokirali gomilanje masnoće u određenim stanicama glodavaca. Zato se može zaključiti da vitkost sama, a ne gladovanje, povoljno utječe na dugovječnost životinja kod kojih je ograničen unos kalorija.

´Vrlo zanimljiva studija´, kaže istraživačica Cynthia Kenyon s kalifornijskoga sveučilišta u San Franciscu. ´Ti miševi jedu koliko hoće, gube na težini i dulje žive. Priča iz snova´.

Smanjenje unosa kalorija znatno produljuje život organizama u rasponu od kvaščevih gljivica do crva i glodavaca. Uspijeva li to i u ljudi ne zna se jednostavno zato što se malo tko odlučuje na tako mukotrpnu dijetu.

Ali istraživači se nadaju da će otkriti kako manje hrane vodi do dugovječnosti i onda isto postići novim lijekom. Jedna od teorija kaže da se uz manje hrane smanjuje i unos kemijskih nusproizvoda, tzv. slobodnih radikala, koji oštećuju stanicu. Ali ekipa dr. Kahna pita se je li možda već vitkost životinjama dovoljna za dulji život.

Da bi to otkrili, poslužili su se trikom iz molekularne biokemije i u laboratorijskih miševa prekinuli gen za recepciju inzulina, ali samo u masnim stanicama. ´Budući da je inzulin potreban masnim stanicama za pohranjivanje masnoće, te su životinje imale manje masnoće i bile su zaštićene od pretilosti´, objašnjava Kahn.

Ta sitna genetska promjena na samo jednome tkivu proizvela je dramatičan učinak. U dobi od tri mjeseca Kahnovi modificirani miševi imali su čak i do 70 posto manje tjelesne masnoće od normalnih miševa iz kontrolne skupine, iako su jeli 55 posto više hrane po gramu tjelesne težine.

Osim toga, i njihov se život produljio. Prosječni kontrolni miš živio je 753 dana, a vitki glodavci postigli su prosjek od 887 dana. Nakon tri godine svi su kontrolni miševi već bili uginuli, a četvrtina modificiranih još je bila živa.

´Izazovno je što su sve to postigli samo manipulacijom masnim stanicama´, kaže Leonard Guarente s Massachusetts Institute of Technology, koji proučavao ograničenja unosa kalorija i starenje kvasca.

No Guarente kaže da Kahn tek mora dokazati da je baš to odgovorno za produljenje života u životinja kojima je smanjen unos kalorija. ´Možda je to isto, a možda postoje dva puta u dugovječnost´, rekao je i dodao kako bi ´to bilo vrlo zanimljivo´.