Nakon knjige na SMS-u sada i nacrt Europskog ustava na tom "jeziku"

Piše:
srijeda, 7.4.2004. 17:08
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

JEDAN je francuski europarlamentarac preveo prvi dio nacrta europskoga ustava na jezik kratkih poruka kojim se mladi diljem svijeta služe kad se dopisuju mobitelom, objavljeno je u srijedu na web stranici euobserver.com.

William Abitbol koji se bori za održavanje referenduma o europskom ustavu u rodnoj Francuskoj na prvoj je stranici svoje knjige napisao da je njegov prijevod "namijenjen mladoj generaciji".

"Constitution pour Europe" postao je "Konstitu1 poor l?P", a objavljen je i usporedni prijevod na "obični" francuski za starije čitatelje.

U francuskom SMS prijevodu riječ kultura (culture) postala je Qltur, sigurnost (securit?) sada je 6QriT, a 10ver6T znači raznolikost (diversit?).

Još se ne zna služi li se jezikom tekstualnih poruka i autor nacrta europskoga ustava, 78-godišnji bivši francuski predsjednik Valery Giscard DEstaing (valeri js1/4 Dst1).

Potkraj siječnja u Francuskoj je objavljena knjiga o opasnosti od trovanja nikotinom, prva knjiga pisana na SMS-u.

U slobodnom hrvatskom prijevodu, "Detektiv" u toj knjizi, dok "obrađuje" Boba Cancera uhvaćenog u ponoć s vrećom za smeće prepunom opušaka, kaže: "Ak T 1 x dohWim bu T jasno kaj su shake".

Autor knjige Phil Marso priznaje da se "objavom SMS romana izložio opasnosti da na sebe navuče gnjev čuvara francuskog jezika", no ustraje na opravdanosti svojega pothvata jer su klinci "od 12-15 godina najveći konzumenti SMS-a, pošalju ih u prosjeku 57 na mjesec, a moja knjiga naslovljena Pa Sage a Taba (igra riječi: fr. passer a tabac - premlatiti, a tabac je duhan), upravo je krimić o sprečavanju konzumiranja nikotina iako to čini nešto nekonvencionalnijim tonom, a sve kako bi senzibilizirala mlade".

Za one manje mlade knjiga objavljena u izdanju "Megacom-ik" sadrži i dodatak od nekoliko stranica glosara iz kojeg će neupućeni naučiti da, naprimjer, "panglu" znači glupan, "zWi" zvati, a "siOK" jesi li dobro.

Autor Phil Marso nije fetišist mobitela, naprotiv. Od 2001. promotor je akcije "Svjetskog dana bez mobitela", koja se održava svakog 6. veljače.

I Hrvatska je podlegla esemesiranju. Građani Hrvatske na mjesec SMS-om šalju u prosjeku 70 poruka, objavio je potkraj siječnja dnevnik Večernji list uz podatak da je europski prosjek 25 poruka. Omiljenost esemesiranja objašnjava se jeftinoćom u zemlji s malo više od 4,3 milijuna stanovnika i 2,5 milijuna mobitelskih brojeva. Komuniciranje mobitelom i poruke koje se tako šalju postaju veoma važan, a neistražen dio jezičnoga korpusa.

"Jesi li bio kod zubara? Bijah", "Vidjeh te pred faxom" ili "Saznah da si u Grčkoj", hrvatske su poruke odaslane SMS-om. Na uzorku od osamsto poruka, njih je, proučavajući sustavne pojave u jeziku posredovanom novim tehnologijama, prikupila dr. Milena Žic Fuchs s Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako su gotovo zaboravljena glagolska vremena uskrsnula u porukama što ih odašilju govornici kojima je od 20 do 60 godina, ona je prvi put u nas znanstveno proučila u članku "Communication Technologies and their Influence on Language: An Example from Croatian" ("Komunikacijske tehnologije i njihov utjecaj na jezik: primjer iz hrvatskoga") koji upravo izlazi u novom broju znanstvenoga časopisa SRAZ.

Aorist je praktičan za SMS jer zauzima manje slovnih mjesta od perfekta pa onaj koji šalje poruku ne piše "Saznao sam da si u Grčkoj", već "Saznah da si u Grčkoj".

Prema tome tekstu, pisci poruka s aoristom i imperfektom jesu obrazovaniji od prosjeka, a i oni u imperfektu ponajviše rabe oblike glagola biti, ali to je novi lingvistički i komunikacijski fenomen koji pokazuje da nije istina da je aorist preživio jedino u književnosti.