NASA ispituje Einsteinovu teoriju relativnosti

Piše:
ponedjeljak, 19.4.2004. 06:05
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

NASA ispituje Einsteinovu teoriju relativnosti GOTOVO stotinu godina nakon što je Einstein postavio teoriju relativnosti, NASA želi provjeriti njegove postavke uz pomoć sonde Gravity B koju bi u ponedjeljak u 13.09 po lokalnom vremenu (18.00) iz kalifornijske zračne baze Vandenberg u Zemljinu orbitu trebala ponijeti raketa Delta 2.

Sonda Grvity B, najprecizniji znanstveni instrument koji je ikad izgrađen, nosit će četiri gotovo savršene kugle kojima će pokušati pokazati hoće li ih Zemlja, za koju se zna da svojom masom utječe na iskrivljavanje vremena i prostora, zakovitlati poput tornada svojom rotacijom.

To je predvidio Einstein u svojoj općoj teoriji relativnosti. On je još 1905. odgovorio na mnoga najvažnija pitanja o masi, energiji i brzini svjetlosti svojom posebnom teorijom relativnosti.

Godine 1915. to je primijenio na vrijeme i prostor. Njegove su teorije pokazale kako tijela velike mase - planeti, zvijezde, crne rupe - iskrivljuju vrijeme i prostor, usporavaju satove i privlače tijela koja se nađu u njihovoj blizini.

Einstein je tvrdio da se prostorno-vremenski kontinuum iskrivljuje te da se pod utjecajem rotacije tijela velike mase pomiče.

Znanstvenici sa sveučilišta Stanford 1959. godine počeli su razmišljati o ispitivanju te teorije uz pomoć satelita, samo godinu dana nakon lansiranja prvoga američkog satelita, a NASA je 1964. potpisala i financirala projekt koji će na kraju stajati 700 milijuna dolara.

"Testiranje relativnosti vrlo je jednostavno, ali kad treba osmisliti tehnologiju, potrebna je velika upornost", rekao je profesor sa Stanforda i voditelj inženjerskog odjela Brad Parkinson.

Pokazalo se da je djelovanje znatno u blizini tijela velike mase poput crne rupe, ali prilično malen kad se mjeri u blizini tijela veličine Zemlje. Zato su mjerni instrumenti morali biti vrlo precizni, napomenuo je Parkinson.

Astronaut koji kruži oko Zemlje taj efekt ne primjećuje, ali prema Einsteinovoj teoriji, mali dio prostora gubi se pod djelovanjem njegove vlastite rotacije.

"Kad biste mogli izmjeriti radijus i opseg te orbite, primijetili biste malo odstupanje koje ja nazivam nestali centimetar", rekao je Francis Everitt, fizičar sa sveučilišta Stanford, glavni istraživač NASA-ina projekta.

Zbog svega toga četiri kugle veličine ping-pong loptica morale su biti gotovo savršene i smještene u komoru u kojoj do njih neće dopirati zvučni valovi. Usto su ohlađene na gotovo apsolutnu ništicu kako ih ne bi poremetila njihova molekularna aktivnost.

Kad stigne u svoju polarnu orbitu od 640 kilometara iznad Zemlje, sonda će obilaziti planet svakih 97,5 minuta prelazeći preko oba pola. Provjere i kalibracija trebali bi stajati 40 do 60 dana, nakon čega će uslijediti trinaestomjesečno prikupljanje znanstvenih podataka te na kraju dvomjesečno razdoblje korekcija.

Tijekom misije podaci sa sonde stizat će najmanje dva puta na dan, a kontrolori će moći komunicirati sa sondom iz Operativnog centra misije na sveučilištu Stanford.

Sonda Gravity B svoju će misiju završiti tijekom 2005., a nakon toga predviđa se analiza podataka koja bi prema planu trebala trajati još godinu dana.,
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti

Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan

Najnovije