U SIJEČNJU je novinar Miami Heralda, Reid Bramblett, proveo tjedan dana u talijanskom mjestašcu Apulia. Spavao je u jednostavnim i jeftinim hotelima, jeo u obiteljskim restoranima i shvatio da ga je tjedan dana "niskobudžetnog" odmora u Italiji stajao nemalih 2,540 dolara.
Poučen tim iskustvom, Bramblett se uputio u potragu za pristupačnim ali atraktivnim lokacijama širom svijeta, mjestima koja pružaju najbolji omjer kvalitete i cijene.
U svom je istraživanju izdvojio osam lokacija (od Balija preko Cape Towna pa do Tajlanda), a među njima našla se i Hrvatska.
"Moja trajna slika Hrvatske ostati će vožnja po istarskom poluotoku, pogled na kristalno čiste vode Jadranskog mora, prolaz kroz stare ribarske gradiće koji prizivaju slike talijanske rivijere prije dolaska turista." - prisjetio se u tekstu Bramblett najupečatljivijih prizora iz Hrvatske, pa nastavio: "Katedrale ukrašene mozaicima iz šestog stoljeća, dnevni ulov ribara po cijeni od dva dolara u jednom od brojnih restorana uz obalu, te starija žena iz Poreča koja me s ulice pozvala u svoj lokal kako bih probao njezino domaće vino - nije mi dozvolila platiti."
"Hrvatska je mjesto na kojem se susreću ostaci Rimskog carstva, sjećanja na Venecijansku republiku, stil austrougarske ere i šarm istoka."
"Centar Splita je antikna ruševina Dioklecijanove palače bez krova, dok vas ljepota Zagreba poziva da sjednete u kafić, ispijate kavu i zamišljate da ste habsburški princ na odmoru." - napisao je Bramblett u tekstu objavljenom na online izdanju Miami Heralda.
"Jesam li spomenuo 1240 milja obale Jadrana prošarane s više od 1000 otoka?" - zapitao se na kraju novinar Miami Heralda.
Najnoviji tekst objavljen u Miamu Heraldu samo je jedan u nizu tekstova objavljenim u uglednim svjetskim časopisima (ne nužno turističkom tipa) u kojima se hvali hrvatski turizam, prirodne ljepote i pristupačne cijene. Nadajmo se da će hrvatski turistički djelatnici u ljetnoj sezoni opravdati povjerenje velikog broja stranih novinara koji Hrvatskoj daju nemalu reklamu u svijetu.
(naslovna fotografija: Emil Peteh)